Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, broj 26/16 i 89/18), propisani su razlozi za neopravdani otkaz ugovora o radu.
Tako je člankom 98. citiranog zakona propisano da neopravdani razlog za otkaz ugovora o radu može biti privremena spriječenost za rad zbog bolesti ili povrede.
Naime, privremena spriječenost za rad može nastati uslijed bolesti ili povrede.
Ovdje zakonodavac ne pravi razliku između profesionalne bolesti i bolesti s jedne strane i povrede na radu nastale izvan radnog vremena.
Razlika između ovih povreda ima utjecaja samo kod činjenice ostvarivanja prava na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad kao i drugih prava koja se ostvaruju sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
Na temelju gore iznesenog, može se zaključiti da nije od utjecaja činjenica koja je dovela do privremene spriječenosti za rad, jer poslodavac ni u kojem slučaju ne može dati radniku otkaz ugovora o radu.
Druga je situacija ako radnik zloupotrebljava samo bolovanje, u kom slučaju poslodavac može u posebnom postupku provjeriti osnovanost bolovanja i nakon provedenog postupka, radniku otkazati ugovor o radu.
Također, a što je propisano točkom b. stavka (1) članka 98. pravo na žalbu i pravo podnošenja tužbe protiv odluke poslodavca su institucionalna ustavna i zakonska sredstva za zaštitu prava i pravnih interesa radnika u radnom odnosu i njihovo korištenje u te svrhe ne može imati nikakve negativne posljedice po radno pravni status radnika.
Radnik, u svakom slučaju, ima pravo na svaki način tražiti zaštitu svojih prava i pravnih interesa, odnosno ulagati žalbe, podnositi tužbe, sudjelovati u postupku i pokretati postupke protiv poslodavca zbog povrede bilo kojeg njegovog prava utvrđenog Zakonom o radu, podzakonskim aktima, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Također, sukladno točki c. citiranog zakona, obraćanje radnika bilo kojem organu državne vlasti radi zaštite od korupcije ako je uvjeren da postoji opravdana sumnja u korupciju ili ako postupa u dobroj vjeri da postoji korupcija.
Međutim, ukoliko radnik zloupotrebljava ovo pravo, takvo ponašanje može biti temelj za njegovu krivičnu i građansku odgovornost prema poslodavcu, ali i radno pravnu odgovornost ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu kao povreda radne discipline, ali samo ako je učinjeno s namjerom da se poslodavac diskreditira ili da mu se nanese šteta.