Pitanja i odgovori

Ukoliko pitanje koje tražite niste pronašli, pošaljite nam upit! Za slanje upita trebate biti prijavljeni !

Prijavi se

Zajedničko obavljanje obrta

Obavljanje djelatnosti knjigovodstva kao zajednice po zakonu o obrtu: Ugovor o zajedničkoj djelatnosti se zaključuje između umirovljenika i osobe zaposlene kod drugog poslodavca na puno radno vrijeme. Je li zajednička djelatnost samo osnovna ili može biti dopunska i dodatna? Može li jedna osoba (umirovljenik) biti u dodatnoj, a zaposlena osoba u dopunskoj djelatnosti, zajedno u zajedničkoj djelatnosti obavljanja knjigovodstvenih usluga za druge? Kako je registrirano?

 Zajedničko obavljanje obrta je regulirano odredbama članka 42. i 43. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima („Službene novine FBiH“, broj: 35/09 i 42/11). Navedenim odredbama regulirani su međusobni odnosi u zajedničkom obavljanju obrta i uvjeti za zajedničko obavljanje obrta.
Obrt koji su registrirale dvije i više obrta  posluje pod zajedničkom tvrtkom, što znači da se radi o jedinstvenom obrtu čiji su suvlasnici više fizičkih osoba.
 Međusobni odnosi i odgovornosti osoba koje su registrirale zajednički obrt uređuju se pisanim ugovorom koji ugovorne strane dostavljaju mjerodavnom tijelu prilikom upisa u Obrtni registar.
Dopunska djelatnost je regulirana odredbom članka 11. Zakona na način:
„Fizička osoba može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje isključivo samostalnim radom i to najdulje 20 sati tjedno, uz plaćanje poreza čiju visinu propisuje tijelo mjerodavno za poreze“.
 Dodatno zanimanje je regulirano odredbom članka 12. Zakona na način:
„Fizička osoba može obavljati obrt kao dodatno zanimanje isključivo putem zaposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika obrta i ispunjavati uvjete iz čl. 9. i 10. ovog Zakona“.
Iz navedenih definicija bi se mogao izvući zaključak da se zajedničko obavljanje obrta ne bi moglo organizirati u formi dopunskog ili dodatnog zanimanja.