Pitanja i odgovori

Društvo planira odobriti pozajmicu osobi koja nije zaposlenik društva. Dobili smo informaciju da ne možemo dati pozajmicu ako nismo osigurali potvrde porezne o izmirenim poreznim obvezama i dostavili dokaz o likvidnosti društva. Je li obvezna i potvrda UNO o izmirenim obvezama neizravnih poreza?1. Društvo planira odobriti pozajmicu osobi koja nije zaposlenik društva. Dobili smo informaciju da ne možemo dati pozajmicu ako nismo osigurali potvrde porezne o izmirenim poreznim obvezama i dostavili dokaz o likvidnosti društva. Je li obvezna i potvrda UNO o izmirenim obvezama neizravnih poreza?

Sukladno odredbama članka 55. Zakona o porezu na dobit („Službene novine FBiH“ broj:15/16):

„(2) Obveznik ne može davati pozajmice ili vršiti prijenos imovine na druge pravne osobe ukoliko ima neizmirenih obveza po osnovi plaćanja javnih prihoda ili obveza prema zaposlenicima s osnove prihoda od nesamostalne djelatnosti.

Odredbom članka 86. stavak 2. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit (Službene novine Federacije BiH, broj: 88/16 , 94/19) je dano obrazloženje javnih prihoda na način da se:

„(2) Javnim prihodima iz članka 55. stavka (2) Zakona smatraju javni prihodi, čije je plaćanje uređeno državnim, entitetskim ili županijskim propisima odnosno propisima jedinica lokalne samouprave.

Člankom 87. Pravilnika propisani su dokazi koje obveznik treba osigurati pri davanju pozajmice.

Ukoliko porezni obveznik daje pozajmice u svojoj evidenciji treba posjedovati sljedeće dokaze:

1. potvrda ili uvjerenje Porezne uprave o stanju neizmirenih obveza po osnovi poreza ili doprinosa

2. izjava poreznog obveznika pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da su dospjele obveze prema zaposlenim uredno izmirene.

3. potvrda ili uvjerenje Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine o stanju neizmirenih obveza s osnove javnih prihoda.

Postupanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti regulirano je odredbama Zakona o financijskom poslovanju (ZFP) „Službene novine Federacije BiH», broj 48/16“).

Nelikvidnost poduzetnika definirana je odredbom članka 17. Zakona o financijskom poslovanju na način:

„(1) Nelikvidnost, u smislu odredbi ovoga zakona, nastaje kad poduzetnik ne može u određenom razdoblju izvršavati novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju.

(2) Smatra se da je poduzetnik nelikvidan:

a) ako kasni više od 60 dana u izvršenju jedne ili više kratkoročnih novčanih obveza, čiji iznos prelazi 20% iznosa njegovih kratkoročnih obveza objavljenih u godišnjem financijskom izvješću za proteklu financijsku godinu ili

b) ako kasni više od 30 dana sa isplatom plaće u visini ugovorene plaće, te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.

Odredbom članka 18. Zakona o financijskom poslovanju je regulirano postupanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti gdje se, pored ostalog, navodi:

„(3) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale oštećenje ili dovođenje vjerovnika u nejednakopravan položaj.

(4) Radnjama iz stavka (3) ovoga članka naročito se smatraju: preusmjeravanje novčanih i financijskih tijekova na druge osobe, davanje zajma, isplaćivanje predujma dobiti ili dobiti, isplaćivanje dividende, obavljanje prijenosa prava na treće osobe, naročito na povezana društva, nabava putničkih automobila i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, izdatci za poslovne zabave i smještaj i izdatci obveznika za reprezentaciju“.

Iz navedenog se može zaključiti da bi jedan od uvjeta za davanje pozajmice bio i likvidno stanje davatelja pozajmice.

Davanje pozajmice u slučaju nelikvidnosti predstavlja prekršaj iz zakona o financijskom poslovanju koji se kažnjava novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM.