Pitanja i odgovori

Ukoliko pitanje koje tražite niste pronašli, pošaljite nam upit! Za slanje upita trebate biti prijavljeni !

Prijavi se

Radno pravni status studenta primljenog na rad

U našoj tvrtki angažirali bi studente koji sami plaćaju studij. Znači nemaju radno iskustvo ali bi radili. Što smo mi, kao poslodavac, dužni poduzeti, kako to regulirati? Kakav ugovor moramo imati, što su naše obveze prema državi, treba li ih prijavljivati i sl. I je li isti postupak ako su angažirani u društvu s ograničenom odgovornošću ili neprofitnoj udruzi.

U upitu niste naveli kakva će priroda angažmana studenta biti pa ćemo dati obrazloženje vezano za moguće angažmane.
Za slučaj da se angažira student za potrebu obavljanja konkretnog posla- zadatka, koji ima definiran cilj i ograničen rok radilo bi se o povremenom obavljanju samostalne djelatnosti. Za svrhe ovakvog angažmana zaključio bi se ugovor o djelu. Porezni status naknade ostvarene ovakvim angažmanom je takav da bi isplatitelj imao obvezu obračunati i platiti porez na dohodak po stopi od 10% i doprinose za zdravstveno osiguranje po stopi od 4% i doprinose za MIO po stopi od 6%.
U slučaju da angažirate studenta s ciljem obavljanja obveznog praktičnog rada studenta putem  studentskih udruga tijekom jedne kalendarske godine, zaključili bi ugovor o obavljanju praktičnog rada s Udrugom studenata. Porezni status naknade isplaćene po ovom angažmanu jeste da je ista oslobođena plaćanja poreza na dohodak, do iznosa četiri prosječne mjesečne plaće uposlenih u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnoga zavoda za statistiku, a isplatitelj ima obvezu da uplati doprinose za mirovinsko invalidsko osiguranje u iznosu 3,00KM za mjesec, sukladno Odluci o visini doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima („Sl. novine FBiH“ br: 26/14)
Ako pak želite angažirati studenta kao vježbenika - radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, tada će biti relevantna odredbe članka 32. Zakona o radu („Službene novine FBiH“ br: 26/16 i 28/18)  kojom je reguliran radno pravni status vježbenika na sljedeći način:
„(1) Radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac može zaključiti ugovor o radu s vježbenikom.
(2) Vježbenikom se smatra osoba sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom, koja prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koja je prema zakonu, obvezna položiti stručni ispit ili joj je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.
(3) Ugovor o radu s vježbenikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najdulje godinu dana, ako zakonom nije drukčije određeno“.
U ovom slučaju student ima status zaposlenika društva i temeljem toga ostvaruje sva prava koja pripadaju zaposleniku prema zakonu.
Naknade koje, u ovom slučaju, isplaćuje poslodavac imaju karakter naknada od nesamostalne djelatnosti, a čiji status je utvrđen člankom 12. Zakona o porezu na dohodak.
Isti je  postupak  i status ako su angažirani u društvu s ograničenom odgovornošću ili neprofitnoj udruzi.


Korištenje subvencija i korelacija s korištenjem poticaja za zapošljavanje.

Obustava uplate subvencija od Zavoda za zapošljavanje u slučaju kad su korištene subvencije doprinosa?
Na web stranici Federalnog zavoda za zapošljavanje objavljena je obavijest sljedećeg sadržaja:
„Sarajevo, 18. 5. 2020. godine - Obavještavaju se poslodavci koji s  Federalnim zavodom i kantonalnim/županijskim službama za zapošljavanje imaju zaključene ugovore o sufinanciranju zapošljavanja i samozapošljavanja - Start Up,  ukoliko ostvaruju pravo na subvencioniranje doprinosa sukladno Zakonu o ublažavanju negativnih ekonomskih  posljedica (Službene novine Federacije BiH, broj 28/20) da se za mjesece za koje ostvaruju pravo po ovom Zakonu neće vršiti isplata prema zaključenim ugovorima.
Isplata po zaključenim ugovorima će se nastaviti protekom razdoblja korištenja prava po predmetnom Zakonu, i to po isplati plaća za naredne mjesece sukladno ugovorenom ukupnom broju mjeseci sufinanciranja“.

Na koji način paušalci dokumentiraju ostvareni promet.

Paušalci nemaju obvezu vođenja knjiga niti evidentiranja prometa; Na koji način će dokazati pad prometa od min. 20% u tom slučaju?
Točno je da porezni obveznici koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu nisu dužni voditi poslovne knjige propisane člankom 19. stavak (2) Zakona o porezu na dohodak.
Međutim, odredbom stavka 3. članak 19. je regulirano:
„(3)Porezni obveznik je dužan u knjizi prihoda i rashoda ili drugim evidencijama osigurati podatke o ostvarenom dnevnom prometu“.  
 Unatoč tome što se iznos poreza utvrđuje paušalno za svaku kategoriju obveznika i što porezni obveznici kojima je odobreno plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu, nisu obvezni voditi propisane knjige za samostalnu djelatnost oni trebaju osigurati evidenciju u kojoj evidentiraju ostvareni dnevni promet. Činjenica da ta evidencija nije zakonom propisana ne oslobađa obveze paušalce da vode evidenciju o ostvarenom prometu u slobodnoj formi.
U uputi za sačinjavanje i podnošenje zahtjeva za subvencioniranje doprinosa za obvezna osiguranja je navedeno da obveznici uplate doprinosa koji spadaju u kategoriju obveznika koji nisu obveznici fiskalizacije ili koji su u kategoriji paušalnih djelatnosti u obavezi su dostaviti dodatne dokumente koji dokazuju ispravnost i opravdanost podnesenog zahtjeva i prikazanih podataka.

Odluka o zabrani rada

Što je relevantan dokaz da je subjektu zabranjen rad od strane stožera civilne zaštite ili drugog ovlaštenog tijela?
Federalni štab civilne zaštite je ovlašten za donošenje naredbi, preporuka i zaključaka  vezanih za postupanje u vrijeme dok je na snazi Odluka o proglašenju stanja nesreće uzrokovano pojavom korona virusa (Covid 19) na području Federacije BiH ("Sl. glasnik FBiH", br. 21/2020).
U proteklom razdoblju donijet je čitav niz naredbi i preporuka federalnog štaba civilne zaštite, ali nije donijeta jedinstvena odluka o zabrani rada pojedinih djelatnosti već se s vremenom donosile pojedinačne odluke o zabrani rada određenih djelatnosti.
Na web stranici Federalnog štaba civilne zaštite na dan 29. 05. 2020. godine objavljen je:
PREGLED DONESENIH NAREDBI, PREPORUKA I ZAKLJUČAKA FEDERALNOG ŠTABA CIVILNE ZAŠTITE.
Svatko od zainteresiranih može provjeriti kada je donijeta odluka o zabrani rada koje od djelatnosti.

Podaci u slučaju kada je obavljan dio djelatnosti a na drugi se odnosila zabrana rada.

Što navesti u zahtjevu u slučaju ako je jedan dio djelatnosti društva (ugostiteljstvo) zabranjen a drugi nije?
U zahtjevu za subvencioniranje doprinosa za obvezna osiguranja obrazac – ZSD traži se podatak o razdoblju kada je  obvezniku uplate doprinosa zabranjeno obavljanje djelatnosti na temelju naredbe Federalnog štaba civilne zaštite.
U slučaju kad imamo obveznika kojemu je bio zabranjen rad za obavljanje dijela djelatnosti a istovremeno je mogao obavljati drugi dio djelatnosti ova informacije izaziva dvojbe.
U Uputi za sačinjavanje i podnošenje zahtjeva za subvencioniranje doprinosa za obvezna osiguranja je navedeno: „Svi obveznici uplate doprinosa kojima je u određenom vremenskom razdoblju bilo zabranjeno obavljanje poslovne djelatnosti u naprijed navedenim kvadratima unijet će oznaku x i razdoblje  zabrane“.
Kako vidimo u uputi PU nije naveden način postupanja obveznika kojima je dijelom zabranjen rad pa je opravdana dvojba podnositelja zahtjeva.
Uputom o načinu podnošenja poreznih prijava i zahtjeva za subvencioniranje doprinosa, također, nije obrazloženo na koji način će popuniti podatak o zabrani rada obveznik kojemu je zabranjeno obavljanje dijela djelatnosti.
Obzirom na nedostatak kompetentnog obrazloženja oko načina dostave ove vrste podataka smatramo da obveznik neće učiniti pogrešku ako navede podatak o razdoblju u kojem je imao zabranu rada, bez obzira što je mogao obavljati dio djelatnosti.

Obveza obračuna plaće do 10. u mjesecu.

Po Zakonu o subvencioniranju za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica obrazac ZSD piše da je potrebno predati do 10-tog u mjesecu. Prilog obračunu kaže u III dijelu MIP-1023 ,Specifikacija 2001.... Mi vršimo godinama obračun plaće isplatu plaće i uplatu doprinosa 18-tog za prethodni mjesec. Zakonom o porezima i doprinosima rok za uplatu doprinosa je do kraja narednog mjeseca. Zanima nas jesmo li sada kao poduzeće koje bi moglo koristiti poticaj radi smanjenog prometa preko 20% dužni predati specifikaciju 2001 i mip 1023 te izvršiti isplatu plaće do 10-tog u mjesecu za prethodni, ili bi mogli podnijeti zahtjev ZSD s točnim podatcima do 10-tog a plaću isplaćivati kao što smo i radili 18-tog.
Odredbom članka 4. stavak 8. Zakona  o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica (»Sl. Novine FbiH« br: 28/20) je regulirano:
»Poslovni subjekti i samostalni poduzetnici iz st. (2), (5) i (6) ovog članka dužni su dostaviti Poreznoj upravi zahtjev za subvencioniranje i porezne prijave iz propisa o doprinosima i propisa o porezu na dohodak do desetog u tekućem mjesecu za prethodni mjesec«.
Iz navedene odredbe se može zaključiti da je obveznik dužan do desetog u tekućem mjesecu za prethodni mjesec dostaviti Poreznoj upravi zahtjev za subvencioniranje  i porezne prijave iz propisa o doprinosima i propisa o porezu na dohodak.
Međutim, iz navedene odredbe se ne može izvući zaključak da do desetog u tekućem mjesecu mora biti isplaćena plaća uposlenicima i eventualna viša razlika doprinosa.
Plaćanje obveznih doprinosa regulirano je zakonom o doprinosima  pravilnikom o načinu obračuna i uplate doprinosa.
Sukladno odredbama članka 23. pravilnika o načinu obračuna i uplate doprinosa:
»Na plaće, naknade plaća i druga osobna primanja zaposlenika s osnove redovnog rada i izvan redovnog rada, kao i s njima izjednačene osiguranike doprinosi dospijevaju za plaćanje istodobno s isplatom plaće i primitaka. Plaća za protekli mjesec dospijeva za plaćanje u tekućem mjesecu.  
Doprinosi iz plaće i na plaću dospijevaju za plaćanje najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je plaća dospjela za isplatu«.  
Rok za plaćanje doprinosa za osobu koja obavlja samostalnu djelatnost kao osnovno zanimanje, sukladno članku 12. Zakona o porezu na dohodak je do 10. u mjesecu za protekli mjesec.  
Zakon o ublažavanju ekonomskih posljedica po pitanju roka isplate plaće i uplate doprinosa poziva se na odredbe zakona o doprinosima i Pravilnika.
Iz navedenih odredbi propisa o doprinosima ne možemo zaključiti da je poslodavac dužan da izvrši isplatu plaće i uplatu doprinosa za uposlenika do 10. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, odnosno prilikom podnošenja zahtjeva za sufinanciranje doprinosa.
Prema tome, vi  možete izvršiti obračun plaće do 10.  u mjesecu, popuniti MIP-1023 i specifikaciju na obrascu 2001. te  zahtjev za refundaciju doprinosa na obrascu ZSD do 10. u mjesecu, ali niste u obvezi da izvršite isplatu plaće i uplatu više obračunanih doprinosa pri podnošenju zahtjeva.

Iznos subvencije doprinosa u slučaju kad je osnovica za obračun doprinosa manja od najniže bruto plaće.

U kojem iznosu će se subvencionirati doprinosi za osobe koje se bave taxi djelatnosti, a kod kojih je osnovica za obračun doprinosa utvrđena u iznosu od 355,00 KM?
Pravo na subvenciju doprinosa i iznos doprinosa koji se subvencionira regulirani su odredbom članka 4. Zakona o ublažavanju ekonomskih posljedica („Sl. novine FBiH“ br. 28/20). Stavkom (6) navedenog članka reguliran je iznos doprinosa koji se refundira obveznicima koji ispunjavaju uvjete za subvencioniranje doprinosa, a spadaju u kategoriju poduzetnika koji obavljaju  niskoakumulativnih djelatnosti  na sljedeći način:
„Za samostalne poduzetnike i poslovne subjekte u niskoakumulativnim djelatnostima za koje su propisane osnovice manje od najniže bruto plaće subvencioniranje doprinosa za travanj tekuće godine i svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i plaćanje doprinosa i za mjesec nakon prestanka stanja nepogode vrši se u visini iznosa doprinosa utvrđenih na propisane mjesečne osnovice za tekuću godinu“.
U slučaju kad je osnovica za obračun doprinosa 355,00 KM ukupni obvezni  doprinosi iznose 147,20 KM (81,60 MIO, 58,60 ZO i 7,00 KM NZ).
Prema tome, osobe koje se bave taxi djelatnosti imaju pravo na subvenciju doprinosa u iznosu od 147,20 KM.

Obračun troškova prijevoza u dane kad zaposlenik nije radio

Pravilnikom o radu regulirano je da se zaposleniku na ime troškova prijevoza na posao i s posla plaća iznos naknade u visini mjesečne karte, koju odobri prijevoznik. Kako postupiti u slučaju kada je zaposlenik u jednom mjesecu koristio godišnji odmor i nije bio na poslu veći dio tog mjeseca?
Odredbom članka  14. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine je regulirano, pored ostalog, da se naknada za prijevoz s posla i na posao može regulirati i Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako je poslodavac pitanje naknade  na ime prijevoza s posla i na posao regulirao navedenim aktima onda je to obvezujuće.
Visina naknade na ime troškova prijevoza zaposlenika na posao i s posla nije utvrđena zakonom niti OKU već se ista regulira aktima društva.
Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak (čl. 14) je utvrđen neoporezivi iznos naknade troškova prijevoza na posao i s posla „u visini koštanja cijene karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prijevoza“.
Pravilnik se ne poziva na „naknade u visini mjesečne karte“ već na iznos u cijene karte   gradskog, prigradskog ili međugradskog prijevoza.
Obzirom da se zaposleniku priznaju troškovi prijevoza na posao i s posla logično i opravdano je da se nadoknade samo oni troškovi prijevoza za dane kada je zaposlenik išao na posao.
U dane kada je zaposlenik koristio godišnji odmor nije putovao na posao pa nema temelja tražiti nadoknadu troškova koji nisu nastali.
Ako je, pak,  pravilnikom o radu regulirana obveza  plaćanja troškova prijevoza i u dane kada zaposlenik nije na poslu onda takav trošak ima karakter koristi na koju se obračunava porez na dohodak i doprinosi kao  na dohodak od nesamostalne djelatnosti ili plaću.

Porezni status naknada isplaćenih umirovljenicima

Na koji način možemo isplatiti naknadu članovima udruge koji svaki mjesec za potrebe udruge po par sati obavljaju administrativne poslove. Isti članovi su umirovljenici ili korisnici invalidske ili obiteljske mirovine?
U ovom slučaju se radi o povremenom angažiranju fizičkih osoba za obavljanje određenih zadataka. Naknada koja se isplaćuje u ovom slučaju ima karakter dohotka od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti.
Osnovica za obračun poreza na dohodak je razlika prihoda koji je ostvario obveznik i rashoda koji se priznaje u visini od 20% ostvarenog prihoda.  
Isplatitelj dohotka je dužan pored poreza na dohodak utvrđenog na navedeni način obračunati i doprinose za ZO po stopi od 4% i doprinose za  MIO po stopi od 6%.
Činjenica da se radi o članovima udruge koji imaju status umirovljenika nije od utjecaja na drugačije postupanje.

„Zamrznute djelatnost“ u vrijeme pandemije COVID 19

Društvo se bavi turističkom djelatnosti - agencija za organizaciju turističkih putovanja, pa je uslijed pandemije COVID 19 prestala s radom i nema naznaka da bi u skorije vrijeme mogla nastaviti raditi. Može li se privremeno „zamrznuti“ djelatnost i u tom vremenu osloboditi od plaćanja poreza i doprinosa na plaće i drugih fiksnih dadžbina?

Pandemija COVID 19 je utjecala na sve djelatnosti a posebno na turističku  pa je opravdano da društva traže rješenje odnosno pomoć u ovim nepredviđenim okolnostima.
Aktualni propisi u FBiH ( i BiH) ne poznaju status „privremeno zamrznute djelatnosti“, pa prema tome ne postoji pravni temelj na kojeg bi se mogli pozvati u ovom slučaju.  
U FBiH je donijet Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica (Službene novine Federacije BiH, broj 28/20) koji je regulirao i pitanje oslobađanja od plaćanja poreza i doprinosa obveznika koji su posebno pogođeni u ovoj situaciji. Također treba napomenuti da su na razini županija donijeti propisi koji kompenziraju dio štete koju su pretrpjela društva u vrijeme pandemije COVID 19.
Po pitanju oslobađanja od plaćanja poreza, doprinosa i drugih fiskalnih dadžbina relevantne su odredbe navedenih zakona.

Koja je osnovica za obračun doprinosa za obrtnika koji ima auto školu?

Odredbom članka  20. Zakona o doprinosima („Službene novine Federacije BiH”, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18) je regulirano da federalni ministar financija do 31. prosinca tekuće godine objavljuje za sljedeću kalendarsku godinu iznose osnovica za obračun doprinosa u mjesečnom iznosu, za kategoriju obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost.
U „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 95/19 od 18. 12. 2019. godine objavljene su Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2020. godinu.
Prema navedenoj  odluci mjesečna osnovica za obračun doprinosa za 2020. godinu za samostalnu djelatnost taxi prijevoza je 355,00 KM.

Obračun poreza za nerezidenta u slučaju ostvarenog prihoda od izdavanja nekretnine u FBIH

Fizička osoba nerezident je vlasnik prostora u FBiH koji iznajmljuje društvu sa sjedištem u  Federaciji. U poreznoj ispostavi su rekli da isplatitelj zakupnine treba obračunati i uplatiti porez na dohodak koji ostvari nerezident od iznajmljivanja nekretnine. Je li to tako, a ako jeste na koji način obračunati porez na dohodak ostvaren iznajmljivanjem nekretnina?

Sukladno odredbi članka 2. stavak 1. točka 4. Zakona  o porezu na dohodak  („Sl. novine FBiH“, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i broj 65/13) obveznik poreza na dohodak je i nerezident koji ostvaruje prihod na teritoriju Federacije od  nepokretne imovine.
Ukoliko je nerezident iznajmio nekretninu koja je u njegovu vlasništvu a nalazi se na teritoriju FBiH onda je on obveznik plaćanja poreza na dohodak za prihod koji ostvari od izdavanja nekretnine.
Isplatitelj zakupnine - društvo nema obvezu obračuna i plaćanja poreza na dohodak koji ostvari nerezident od iznajmljivanja nekretnine.
Obračun i plaćanje poreza na dohodak po ovoj osnovi vrši sam nerezident - vlasnik nekretnine na način da na Obrazcu PRIM- 1054 - Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja  imovine utvrdi porez na dohodak koji treba platiti za obračunsko razdoblje.
Potrebno je napomenuti da je nerezident u ovom slučaju obvezan dostaviti i godišnju prijavu poreza na dohodak na obrascu  GPD-1051.
Kada je u pitanju obveza društva - rezidenta da obračuna i plati porez na dohodak koji isplaćuje nerezidentu, takva obveza se odnosi samo u slučaju kada se isplaćuju prihodi koje na teritoriju Federacije ostvari nerezident povremenim obavljanjem samostalne djelatnosti.

Rashodi vezani za trošak puta vlasnika obrta.

Zamolila bih Vas da mi odgovorite na pitanja u nastavku:
1)    Ima li vlasnik obrta pravo na isplatu dnevnica za službeni put?
2)    Na koje troškove ima pravo vlasnik, ako ide na službeni put?
3)    Kada vlasnik obrta iznajmljuje vlastito vozilo obrtu, bez naknade, koje troškove može pravdati (parking, putarine, gorivo, održavanje, zamjena guma  i sl.)
4)    Troškove plaćene gotovinom (vlastiti novac) je li dozvoljeno na temelju Odluke iste refundirati vlasniku, a da se ne radi  blagajna?
Sve gore navedeno, molim da potkrijepite  Zakonom  kojim je tretirana dana oblast, kao i svoje mišljenje o tretmanu istog.
Troškovi od obavljanja samostalne djelatnosti koji se priznaju kao porezno priznati rashodi su regulirani odredbom članka 15. Zakona  o porezu na dohodak  („Sl. novine FBiH“, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13).  U stavku 5. t. 6. Zakona je regulirano da se poslovnim rashodima obveznika smatraju:
„rashodi nastali rabljenjem automobila za obavljanje samostalne djelatnosti poreznog obveznika, uključujući gorivo i održavanje automobila“.
Iz navedene formulacije je nedvojbeno da vlasnik obrta može koristiti motorno vozilo za obavljanje djelatnosti i da troškovi tako korištenog vozila se smatraju poslovnim rashodima. Ako je vlasnik ujedno i zaposlenik obrta onda on treba imati status kao i svaki drugi zaposlenik. U tom smislu, smatramo, da može ostvariti pravo na troškove službenog puta uz uvjet da se dokumentira da su ti troškovi nastali za svrhe obavljanja djelatnosti.
U situaciji kad vlasnik obrta koristi svoje vozilo za osobne svrhe i za obavljanje djelatnosti obrta bilo bi potrebno ustrojiti evidenciju o korištenju vozila u poslovne svrhe, koja bi omogućila da se trošak vozila identificira s obavljanjem djelatnosti za obrt. Vezano za Vaš upit smatramo da bi se troškovi parkinga, goriva i putarine mogli točno utvrditi u iznosu koji se odnosi na obavljanje djelatnosti, a troškovi održavanja i zamjene guma se ne bi mogli (u potpunosti) pripisati poslovnim rashodima obrta.
Kada je u pitanju plaćanje gotovinom i refundiranje troškova vlasniku potrebno je rukovoditi se odredbom članka 71. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak, koji je regulirao isplate u gotovom novcu. U slučaju obavljanja gotovinskih transakcija obvezno je vođenje evidencije o blagajničkom poslovanju.

Obračun doprinosa i poreza na porodiljske naknade isplaćene više od iznosa propisanog županijskim propisima

Ima li poslodavac obvezu isplatiti razliku naknade na ime porodiljinog odsustva do iznosa plaće koju je primala zaposlenica  prije odlaska na porodiljino bolovanje. Ako ima, na koji način bi se izvršio obračuna naknade za vrijeme porodiljinog odsustva?

Naknada na ime porodiljskog odsustva regulirana je županijskim propisima, pa u FBiH imamo situaciju da se ova naknada isplaćuje u različitim iznosima i na različite načine.
Za vrijeme porodiljskog odsustva, žena koja je u radnom odnosu ne ostvaruje plaću već naknadu koja ide na teret zavoda zdravstvenog osiguranja županije, što znači da poslodavac nema zakonom propisanu obvezu isplatiti naknadu plaće za vrijeme porodiljskog odsustva.
Međutim, županijskim propisima koji reguliraju plaćanje naknade na ime porodiljskog odsustva obveza isplate naknade na ime korištenja porodiljskog odsustva je (uglavnom) prebačena na poslodavca, pa poslodavac, koji je  obvezan svakog mjeseca obračunati i uplatiti obvezne doprinose za zaposlenicu koja je na porodiljskom odsustvu, vrši isplatu ove naknade s tim da tako isplaćenu naknadu potražuje od zavoda zdravstvenog osiguranja županije.
Ako poslodavac želi zaposlenici, koja je na porodiljskom odsustvu, isplatiti naknadu u visini njezine plaće to nije nezakonito postupanje, naprotiv.
U tom slučaju poslodavac bi imao obvezu izvršiti dvostruki obračun naknade na način da za iznos naknade koji ide na teret ZZO ne obračuna porez na dohodak, a za višu razliku do iznosa plaće zaposlenice vrši obračun koji će uključiti i obvezu poreza na dohodak.
Prilikom unošenja podataka u Obrazac MIP-1023 u slučaju kad poslodavac porodilji  isplaćuje razliku iznosa plaće do pune plaće pod vrstom uplate unosi se redni broj 9.

Obveze poslodavca u slučaju neplaćenog odsustva

Je li moguća opcija da se djelatnik pošalje na neplaćeno 6 mjeseci, naravno uz obvezu poslodavca da nakon isteka tog roka djelatnika primi natrag na radno mjesto-kakve su u tom slučaju obveze poslodavca?

Sukladno odredbama članka 54. stavak 1. ZOR:
„(1) Poslodavac može radniku, na njegov pisani zahtjev, odobriti odsustvo s rada bez nadoknade plaće - neplaćeno odsustvo“.
Iz navedene odredbe je očito da se sam zaposlenik obrati pisanim zahtjevom za neplaćeno odsustvo.
Zakon nije regulirao vrijeme na koje se može odobriti neplaćeno odsustvo.
Odobrenje neplaćenog odnosa predstavlja, u stvari, prekid radnog odnosa.
Za vrijeme trajanja neplaćenog odsustva prava i obveze radnika miruju, što znači da poslodavac nema nikakvu obvezu prema tom zaposleniku.
Pitanje neplaćenog odsustva, odnosno uvjeti i način korištenja bi trebali biti regulirani pravilnikom o radu.
Izuzetno, za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme izvanrednog stanja u Federaciji, poslodavac može na temelju zahtjeva radnika ili jednostranom odlukom uputiti radnika na neplaćeno odsustvo u trajanju od najduže 20 radnih dana tijekom jedne kalendarske godine.

Odricanje zaposlenika od otpremnine

Je li moguća varijanta da se djelatniku uruči rješenje o prekidu radnog odnosa i da se napravi takav sporazum s njim da ćemo ga za 6 mjeseci ponovno zaposliti, a da sad prilikom raskida nismo dužni isplatit otpremninu. Može li u tom slučaju djelatnik  ostvariti primanje sa Zavoda za zapošljavanje i je li poslodavac u tom slučaju dužan isplatit otpremninu?

Zaposlenik kojem je prestao radni odnos može (treba) se prijaviti na zavod za zapošljavanje i ostvariti pravo na naknadu koja je propisana za takve osobe.
Pitanje otpremnine u slučaju jednostranog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca regulirano je odredbom članka 11. ZOR na sljedeći način:
„ (1) Radnik koji je s poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obveza iz ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u ovisnosti o duljini prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.
(2) Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Otpremnina se ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
(3) Otpremnina iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
(4) Iznimno, umjesto otpremnine iz stavka 2. ovoga članka, poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu nadoknade.
(5) Način, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 4. ovoga članka utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika i poslodavca“.
U ovom slučaju nije potrebna suglasnost zaposlenika pošto se radi o jednostranom otkazu o radu od strane poslodavca iz navedenih razloga.
Zakon propisuje obvezu isplate otpremnine i navodi okvir u kojem treba da se kreće iznos otpremnine.
Ako se zaposlenik odrekne otpremnine to je njegova odluka i pravo. U tom slučaju bi bilo potrebno pisano odricanje od otpremnine. Naravno, u tom slučaju ne bi postojala obveza isplate otpremnine.

Nenovčana isplata otpremnine

Na što se misli „neki drugi vid naknade“, može li to biti npr. da se poslodavac i zaposlenik dogovore (pismeni sporazum) da se ne isplaćuje otpremnina već naknada npr. 500 KM? Ako da, kakav je porezni status takve naknade što se tiče poslodavca ?

Otpremnina je utvrđena isključivo kao novčani iznos koji se isplaćuje zaposleniku za čijim radom je prestala potreba ako su ispunjeni uvjeti propisani zakonom.
Odredba članka 111. stavak 4. ZOR-a prema kojoj „ poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu nadoknade“ je neodređena i otvorila je prostor za različita tumačenja o „drugom vidu nekretnine“.
Smatramo da drugi vid naknade na ime otpremnine može biti izmirenje računa ili duga zaposlenika  ili plaćanje otpremnine u robi ili nekoj usluzi koja je učinjena za zaposlenika.
Potrebno je napomenuti da ovakav vid otpremnine bi bilo moguće izvršiti tek nakon što zaposleniku prestane radni odnos, u protivnom bi se ove naknade mogle tretirati kao korist zaposlenika.

Kako obračunavati bolovanje vezano za COVID? Imamo djelatnika koji nije imao koronu ali je bio u izolaciji, ima rješenje i doznake.

Sukladno odredbi članka 42. stavak 1. točka 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju („Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11) zaposlenik imaj pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad  ako su izolirani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini.
Visina naknade za vrijeme spriječenosti za rad zbog izolacije utvrđuje se u visini 80% plaće isplaćene zaposleniku za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem nastupi slučaj na temelju kojeg se stiče pravo na naknadu s tim da ne može biti niža od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada (čl.47. ZZO).
Naknadu plaće obračunava i isplaćuje poslodavac na teret svojih sredstava za prvih 42 dana bolovanja.
Pretpostaviti je da je vrijeme izolacije kraće od 42 dana pa će u praksi redovita situacija biti da naknada na ime izolacije uslijed zaraze prouzročene corona virusom se isplaćuje na teret poslodavca.

Zajedničko obavljanje obrta

Obavljanje djelatnosti knjigovodstva kao zajednice po zakonu o obrtu: Ugovor o zajedničkoj djelatnosti se zaključuje između umirovljenika i osobe zaposlene kod drugog poslodavca na puno radno vrijeme. Je li zajednička djelatnost samo osnovna ili može biti dopunska i dodatna? Može li jedna osoba (umirovljenik) biti u dodatnoj, a zaposlena osoba u dopunskoj djelatnosti, zajedno u zajedničkoj djelatnosti obavljanja knjigovodstvenih usluga za druge? Kako je registrirano?

 Zajedničko obavljanje obrta je regulirano odredbama članka 42. i 43. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima („Službene novine FBiH“, broj: 35/09 i 42/11). Navedenim odredbama regulirani su međusobni odnosi u zajedničkom obavljanju obrta i uvjeti za zajedničko obavljanje obrta.
Obrt koji su registrirale dvije i više obrta  posluje pod zajedničkom tvrtkom, što znači da se radi o jedinstvenom obrtu čiji su suvlasnici više fizičkih osoba.
 Međusobni odnosi i odgovornosti osoba koje su registrirale zajednički obrt uređuju se pisanim ugovorom koji ugovorne strane dostavljaju mjerodavnom tijelu prilikom upisa u Obrtni registar.
Dopunska djelatnost je regulirana odredbom članka 11. Zakona na način:
„Fizička osoba može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje isključivo samostalnim radom i to najdulje 20 sati tjedno, uz plaćanje poreza čiju visinu propisuje tijelo mjerodavno za poreze“.
 Dodatno zanimanje je regulirano odredbom članka 12. Zakona na način:
„Fizička osoba može obavljati obrt kao dodatno zanimanje isključivo putem zaposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika obrta i ispunjavati uvjete iz čl. 9. i 10. ovog Zakona“.
Iz navedenih definicija bi se mogao izvući zaključak da se zajedničko obavljanje obrta ne bi moglo organizirati u formi dopunskog ili dodatnog zanimanja.  

Otkup opreme i poljoprivrednih proizvoda od fizičke osobe

Prilikom obavljanja djelatnosti u prilici smo vršiti otkup dobara od fizičkih osoba koje nemaju registrirani obrt već se radi o povremenom otkupu određenih dobara. Trenutno imamo situaciju da smo s jednom fizičkom osobom dogovorili otkup građevinske skele  i a s drugom otkup poljoprivrednih proizvoda. Zanima nas kako evidentirati otkup, po kojoj cijeni i može li se naknada fizičkoj osobi isplatiti u gotovini?

Za svrhe knjigovodstvenog evidentiranja određene transakcije potreban je pisani dokument ili račun koji prati takvu transakciju. U oba navedena slučaja se radi o situaciji kad prodavatelj dobara neće moći ispostaviti račun za prodaju dobara. U tom slučaju bi bilo potrebno zaključiti pisani ugovor o kupoprodaji dobara u kojem, pored ostalog, se regulira predmet prodaje i cijena po kojoj je izvršena prodaja. Smatramo da će takav ugovor biti dovoljan dokument za evidentiranje kupovine dobara od fizičke osoba. Cijena je stvar dogovora ugovornih strana pa prema tome treba prihvatiti cijenu koja je utvrđena u ugovoru.
Sukladno odredbama članka 41. točka 8. i 10. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak fizičkim osobama mogu se isplatiti u gotovom novcu naknade za prodane osobne stvari fizičkih osoba koje nisu služile za obavljanje djelatnosti, kao i naknade za otkupljene poljoprivredne proizvode.

Evidentiranje financijskih usluga u pdv evidencije

Gospodarsko društvo – rezident je u 2019. godini dalo financijski zajam povezanom društvu – nerezident s rokom otplate 2 godine, jednokratnom otplatom glavice i ugovorene kamate. U 2019. godini smo obračunali pripadajući iznos kamata i prijavili u poreznoj bilanci. Međutim, s obzirom da će do isplate kamate tek uslijediti i to jednokratno nismo izdali niti račun niti knjižno terećenje nerezidentnom društvu. Jesmo li bili u obavezi obračunani iznos kamata prijaviti u polje 13 PDV prijave (financijske usluge iz čl. 24 i 25. Zakona o PDV-u) u onom mjesecu u kojem su kamate obračunane ili ćemo isto moći učiniti po izdavanju porezne fakture ili knjižnog terećenja uz napomenu kako je riječ o nerezidentu?

U ovom slučaju se radi o financijskim uslugama, koje su sukladno odredbi članka 25. točka 4. Zakona o PDV („Službeni glasnik BiH˝, br. 9/05, 35/05 i 100/08) oslobođene od plaćanja PDV, pa rasprava o eventualnom nastanku obveze nije relevantna.
Obzirom da ste ugovorili jednokratnu otplatu (povrat) duga i jednokratno plaćanje kamate dokument temeljem kojega će biti izvršeno plaćanje kamate (račun ili knjižno terećenje) ćete izdati u mjesecu kad ističe rok za plaćanje kamate.
U mjesecu kada ste ispostavili dokument o obračunu kamata vrijednost obračunane kamate unosite u  polje 13  PDV prijave.
Nije od značaja činjenica što se radi o nerezidentu korisniku financijske usluge.

Obvezne evidencije za prodaju putem interneta

Ima li prodaja putem web shopa fizičkim osobama tretman maloprodaje? Jesu li u tom slučaju potrebni TKM, maloprodajne kalkulacije, maloprodajne cijene i ostalo?

Odredbama članka 47. Zakona o unutarnjoj trgovini regulirana je da prodaja na daljinu  uključuje i prodaju putem interneta.
Prodaja na daljinu je oblik prodaje na malo pa za takav vid prodaje vrijede sva pravila i obveze vođenja evidencija, koje su zakonom propisane za trgovinu na malo.
Pravilnikom o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige su propisane evidencije koje je dužan voditi svaki trgovac ovisno od oblika trgovine kojom se bavi.
Maloprodajne kalkulacije, maloprodajne cijene i ostalo su sastavni dio evidencija koje treba voditi i osigurati trgovac.

Osnovica za obračun doprinosa obrtnika u slučaju nepunog radnog vremena

Možete li mi reći kako vršiti obračun doprinosa i poreza za vlasnika internističko-kardiološke ordinacije koja ima odobrenje/rješenje za rad na 4 sata dnevno? Vlasnik ordinacije nije zaposlen nigdje u BiH. Kako vršiti obračun? Na koju osnovicu, za njega kao vlasnika i zaposlenika?

Pod pretpostavkom da se radi o poduzetniku (obrtniku) koji je registriran za obavljanje usluga liječenja obračun doprinosa se vrši na način da vlasnik obrta sam obračuna i uplati propisane doprinose za obvezno osiguranje.
Na temelju članka 20. stavak 2. Zakona o doprinosima („Službene novine Federacije BiH”, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18),  federalni ministar financija  na kraju svake godine objavljuje odluku o osnovici za obračun doprinosa određenih obveznika, koja se primjenjuje za narednu godinu.
U „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 95/19 od 18. 12. 2019. godine objavljene su Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2020. godinu.
Samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika se, sukladno odredbi članka 12. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak („Službene novine Federacije BiH”, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13), klasificira kao slobodno zanimanje.
Sukladno navedenoj odluci osnovica za obračun doprinosa za slobodna zanimanja iznosi 1.560,00 KM.
Ravnajući se obrazloženjima FMF navedena osnovica bi bila minimalna osnovica za obračun doprinosa za vlasnika samostalne djelatnosti koji se bavi zdravstvenim uslugama, bez obzira koliko radnog vremena obrtnik provodi na poslu.

Djelatnosti o obrti koji imaju pravo na subvencije u HNŽ

Imamo li mi, kojima je osnovna djelatnost proizvodnja (11.02), i nismo imali zabranjen rad zbog posljedica uzrokovanih epidemijom COVID-19, pravo korištenja financijskih sredstava po Javnom pozivu od Vlade HNŽ, objavljenom 24. 06. 2020.?

Sukladno odredbi članka 3. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom korona virusa (COVID-19) i potpori ekonomiji na području Hercegovačko-neretvanske županije, pravo na subvencioniranje najniže neto plaće imaju svi poslovni subjekti kojima je zapovijedima stožera civilne zaštite zabranjen rad u cijelosti zbog posljedica uzrokovanih epidemijom COVID-19 i svi poslovni subjekti kojima je osnovna djelatnost turizam i ugostiteljstvo, koju obavljaju sukladno Zakonu o turističkoj djelatnosti i Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti HNŽ, kojima je djelomično zabranjen rad, klasifikacija 55, zbog posljedica uzrokovanih epidemijom COVID-19.
Ukoliko ne spadate u navedene kategorije subjekata ne možete ostvariti pravo na korištenje sredstava po Javnom pozivu od Vlade HNŽ, objavljenom 24. 06. 2020.

Porezni status darova u udjelima

Suvlasnik poduzeća u cijelosti svoj suvlasnički udio ustupa sinu bez naknade, kakve su tu porezne posljedice?

U ovom slučaju se radi o darivanju pa se prijenos udjela bez naknade smatra darom. Sukladno odredbi članka 5. stavak 6. Zakona o porezu na dohodak:
„Prihodi koji se, u smislu ovoga Zakona, ne smatraju dohotkom su:  
- nasljedstva i darovi, na koje se porez plaća po drugim federalnim ili županijskim propisima“.
Porez na nasljedstva i darove je reguliran županijskim propisima pa porezni status ove transakcije trebate potražiti u zakonu o porezima Vaše županije.
Pristup kod utvrđivanja poreznog statusa dara u vidu udjela bi bio, ako je darovanje udjela predmet oporezivanja županijskim propisima onda se ne plaća poreza na dohodak, a ako darovanje udjela nije predmet oporezivanja županijskim propisima onda se plaća porez na dohodak ostvaren darovanjem udjela.

Korist koju ostvari zaposlenik darovanjem opreme društva

Radniku koji odlazi u mirovinu se prema odluci pravne osobe donira oprema, sitan inventar i knjižnični materijal. Radnik je inače ova sredstva koristio, odnosno bio zadužen za njih za vrijeme rada u pravnoj osobi. Oprema ima sadašnju knjigovodstvenu vrijednost, dio sitnog inventara je otpisan metodom 100% otpisa a dio je novonabavljen i nije još uvijek knjižen na trošak,  knjižnični materijal je također otpisan metodom 100% otpisa. Moje pitanje je kako odrediti vrijednost sredstava koja se doniraju i kakav porezni tretman primijeniti?

U ovom slučaju se radi o daru u opremi i sitnom inventaru, koji poslodavac daje svom zaposleniku.
Obzirom da se radi o transakciji koja se odvija na relaciji poslodavac - zaposlenik za utvrđivanje poreznog statusa bit će relevantne odredbe članka 10. Zakona o porezu na dohodak.
Sukladno odredbama članka 10. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak:
„Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto-plaća koju zaposleniku isplaćuje poslodavac po osnovi ugovora o radu, odnosno radnoga odnosa ili daje u dobrima, koristima, protuuslugama i/ili u vidu premija i drugih prihoda, za rad obavljen po njegovim uputama, osim prihoda iz čl. 5. i 6. ovoga Zakona“.  
Prema tome, darivanje zaposlenika imovinom društva u kojem je zaposlen, predstavlja korist koja ima karakter dohotka od nesamostalne djelatnosti.  U tom slučaju poslodavac je dužan izvršiti obračun poreza i doprinosa kao da se radi o plaći zaposlenika.
Sukladno odredbama članka 12. stavak 2. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak
„Vrijednost primitaka u stvarima i uslugama iz stavka (1) ovoga članka utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti s uračunanim porezom na dodanu vrijednost u mjestu davanja stvari, odnosno izvršenja usluga“.
Ravnajući se navedenim bilo bi potrebno da ovlaštena osoba utvrdi tržišnu vrijednost opreme i sitnog inventara koja se daruje zaposleniku, kako bi se na zakonit način utvrdila osnovica za obračun poreza i doprinosa na koristi koje je zaposlenik ostvario od poslodavca.

Porezni status pomoći zaposlenicima u razdoblju pandemije

Razmišljamo da sklopimo Ugovor o suradnji s nekom od naših kompanija/tržnih centara I ugovorimo podjelu vaučera/kupona na osnovne životne namirnice za naše zaposlenike da bismo im koliko toliko olakšali u ovom razdoblju pandemije koja nas je sve zatekla nespremne. Ukoliko to uradimo, bismo li imali obavezu plaćanja poreza na takvu vrstu ugovora i koje su to zakonske obaveze koje moramo ispuniti? Postoji li trenutno bilo kakva zakonska olakšica s obzirom na trenutno stanje zbog pandemije? Vaučeri su isključivo humanitarnog karaktera namijenjeni našim zaposlenicima.
U ovom slučaju se raspravlja pitanje poreznog statusa pomoći koja se u vidu vaučera /kupona daje zaposlenicima.
Obzirom da se radi o naknadama koje poslodavac daje svojim zaposlenicima, za utvrđivanje poreznog statusa ove vrste pomoći, bit će relevantne odredbe članka 10. Zakona  o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08, 9/10, 44/11 i,7/13 i 65/13).
Ravnajući se navedenom odredbom Zakona, nažalost, moramo konstatirati da ovakve naknade zaposlenicima nisu oslobođene od plaćanja poreza na dohodak. Prema tome pomoć koja se daje zaposlenicima u formi vrijednosnih bonova predstavlja oporezivu naknadu, odnosno koristi koje su primljene po osnovi nesamostalne djelatnosti.
Konkretno, u ovom slučaju se radi o izmirivanju osobnih troškova od poslodavca, obzirom da će poslodavac izvršiti plaćanje računa za zaposlenike.
Kako se radi o koristima koje imaju karakter dohotka od nesamostalne djelatnosti poslodavac je dužan obračunati porez i doprinose kao i u slučaju isplate plaće.
Osnovicu za obračun iznosa bruto naknade, sukladno odredbi članka 12. stavak 2. Pravilnika  o primjeni odredaba zakona o porezu na dohodak („Službene novine FBiH“, broj: 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 , 20/12 ,27/13,27/13, 71/13, 52/16 i 30/18) čini tržišna vrijednosti dobara s uračunanim porezom na dodanu vrijednost, odnosno račun prodavatelja kod kojega je izvršena kupovina dobara temeljem kupona.

Nagrada za rad u vrijeme pandemije uzrokovane korona virusom

Planirali smo nagraditi radnike s određenom naknadom za rad u otežanim uvjetima (zbog Korona virusa), postoji li mogućnost da to bude neoporeziva naknada?
Neoporezivi iznos naknade radnicima u vidu nagrade za rad u otežanim uvjetima uzrokovanim korona virusom možete isplatiti temeljem članka 14. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak.
Stavkom 4. navedenog članka je regulirano da se prihodima koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju smatraju:
„darovi, sukladno članku 10. stavak (4) točka 5. Zakona, koje poslodavci daju zaposleniku u novcu stvarima, uslugama ili pravima, povodom državnih i vjerskih praznika i/ili  jubileja firme i sl., ne podliježu obračunavanju i plaćanju poreza na dohodak ako njihova ukupna vrijednost na godišnjoj razini nije veća od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne plaće koju objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec kada se daje dar"
Za svrhu isplate neoporezive naknade zaposlenicima po ovoj osnovi potrebno donijeti odluku u kojoj će se navesti radnici kojima se treba isplatiti nagrada i iznos nagrade.

Odricanje od plaće za vrijeme dok nije na poslu uslijed koronavirusa

U situaciji kad zaposlenici ne rade a društvo ne ostvaruje prihode za vrijeme situacije koja je uzrokovana korona virusom razmišlja se da se zaposlenici odreknu plaće kako bi podijelili financijski teret koji društvo ima u ovoj situaciji. Može li se zaposlenik odreći plaće i na koji način obračunati doprinose u tom slučaju?
Aktualni propisi ne zabranjuju zaposleniku da se odrekne plaće pa u tom smislu nije nezakonito postupanje ako se zaposlenik odrekne plaće. U tom slučaju važno je utvrditi u čiju korist se zaposlenik odriče od plaće kako bi se mogao utvrditi financijski i porezni učinak takvog odricanja.
U ovom slučaju zaposlenici se odriču svoje plaće u korist društva u kojem su zaposlenici. Odricanje od plaće u korist poslodavca u praksi predstavlja donaciju (pomoć) koju zaposlenik daje svom poslodavcu.
S aspekta poduzeća to će imati tretman ostalih prihoda odnosno prihoda ostvarenih od donacija.
Obveza poduzeća jeste da izvrši obračun plaće i evidentira obveze temeljem plaće zaposleniku i obveze temeljem poreza i doprinosa na plaću.
Smatramo da bi u ovom slučaju zaposlenik trebao dati pisani pristanak da se odriče plaće u korist poslodavca, a takav pisani dokument bi bio temelj za ukidanje obveze i evidentiranje prihoda.
Što se tiče poreza i doprinosa poslodavac će imati obvezu obračunati i uplatiti porez i doprinose na plaću na način kako bi to učinio i da vrši isplatu plaće zaposleniku.


Trošak iznajmljivanja nekretnine za isticanje reklame

Društvo je zaključilo ugovor s fizičkom osobom o korištenju nekretnine za isticanje reklame društva. Zanima nas kakve su porezne obveze u ovom slučaju i tko bi bio obveznik plaćanja poreza?
Trošak zakupa nekretnine za isticanje reklame društva predstavlja porezno priznati rashod za društvo.
Pravna osoba nije dužna obračunati i platiti porez na dohodak u ime fizičke osobe – vlasnika nekretnine. Njezina obveza jeste da isplati iznos naknade koji je ugovoren.
Obveznik poreza na dohodak od imovine i je vlasnike te imovine - fizička osoba.
Sukladno odredbama članka 32. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“,  br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) fizička osoba - vlasnik nekretnine sama utvrđuje dohodak ostvaren od iznajmljivanja nekretnine na obrascu PRIM -1054 - Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja nepokretne imovine , koji prilaže uz godišnju prijavu poreza na dohodak, koju je obvezna podnijeti na obrascu GPD-1051. Plaćanje dohotka ostvarenog od iznajmljivanja nepokretne imovine vrši su sustavom akontacije mjesečno u visini 1/12 godišnjeg iznosa utvrđenog za prethodno porezno razdoblje prema prijavi poreznog obveznika.
Ako je to prva godina u kojoj se ostvaruje dohodak od iznajmljivanja nepokretne imovine obvezni porez na dohodak za tu kalendarsku godinu utvrđuje i plaća pri podnošenju godišnje prijave, odnosno nije u obvezi plaćati akontacije za tu godinu obzirom da ista nije mogla biti niti utvrđena.

Isplata naknade po osnovi povremenog obavljanja samostalne djelatnosti

Društvo se bavi upravljanjem i održavanjem zgrada (upravitelj). U među vlasničkom ugovoru između etažnih vlasnika postoji članak gdje predstavniku etažnih vlasnika pripada naknada od 10% od uplata. Kako mi, kao upravitelj te zgrade, da isplaćujemo naknadu fizičkoj osobi obzirom da isplate trebamo provoditi mjesečno i kontinuirano? Imamo li obvezu obavijestiti poreznu upravu o tako isplaćenoj naknadi?
Pretpostaviti je da je u ugovoru na koji se pozivate regulirana neka obveza predstavnika etažnih vlasnika koju bi on kao osoba trebao izvršiti, a za to ima pravo na naknadu. Ako je to tako, onda bi ovakav angažman imao karakter povremenog obavljanja samostalne djelatnosti.
U tom slučaju društvo koje se bavi upravljanjem i održavanjem zgrada bi imalo obvezu da prilikom isplate naknade, izvrši obračun naknade i plati propisani porez i doprinose na tu vrstu naknade.
Isplatitelj bi bio dužan, na ugovoreni iznos naknade umanjen za rashod u visini 20%, obračunati doprinos na ime zdravstvenog osiguranja po stopi od 4%, porez na dohodak po stopi od 10% na osnovicu koju čini iznos dohotka umanjen za obračunane doprinose i doprinose na ime MIO po stopi od 6% na osnovicu koju čini iznos naknade umanjen za rashod od 20%.
Za svrhe izvještavanja porezne uprave koristit će obrazac AUG-1031- Akontacija poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti.

Obeza izvještavanja pu o statusu direktora bez radnog odnosa

Zaključili smo Ugovor s članom Uprave bez zasnivanja radnog odnosa i predali smo sve te papire za upis u sudski registar. U međuvremenu  smo imali  kontrolu (na cesti) gdje je tražena prijava iz  PU. Trebamo li izvršiti prijavu u Poreznu upravu za tog djelatnika i imamo li obvezu prijave na neki obrazac (MIP,GIP, 2001 ili neki drugi)?
Iz upita se ne može zaključiti tko je obavio kontrolu pa u tom smislu nije moguće raspraviti pitanje ovlasti inspektora za takvo postupanje. Osoba koja je imenovana za člana uprave sa statusom osobe bez zasnivanja radnog odnosa nije zaposlenik društva pa poslodavac nema obvezu da istu prijavljuje u Poreznu upravu, na način kako je obvezan za osobe koje su u radnom odnosu. No, kako se radi o angažiranju člana uprave društva smatramo da bi u ovom slučaju bilo dovoljno da u Poreznu dostavite primjerak ugovora o angažiranju osobe na mjesto člana uprave.
U slučaju kada vršite isplatu naknade na ime članstva u upravnom odboru, dužni ste  prilikom isplate dohotka  dostaviti izvještaj o isplaćenom dohotku po navedenoj osnovi  na Obrascu ASD-1032-Akontacija poreza po odbitku na prihode od drugih samostalnih  djelatnosti.
Obrasce koje ste naveli u dopisu ne treba dostavljati obzirom da se oni dostavljaju samo u slučaju isplate plaće, odnosno dohotka od nesamostalne djelatnosti

Oporezivanje naknade na ime životnog osiguranja za uposlenika

Utvrdili smo da je društvo vršilo uplatu na ime životnog osiguranja za svog zaposlenika. Korisnik police za koju je vršena uplata je zaposlenik društva. Zanima nas porezni, odnosno troškovni status ovih uplata. Hoće li one imati tretman plaće i kako postupiti za uplate iz ranijeg razdoblja?
Životno osiguranje zaposlenika, u slučaju kada se on javlja kao korisnik osiguranja, je osobna stvar svakog zaposlenika i troškovi koji nastanu na ima takvog osiguranja imaju karakter osobnih troškova.
U slučaju kad društvo plaća troškove životnog osiguranja za svog zaposlenika tada imamo situaciju da društvo izmiruje osobne troškove zaposlenika.
Sukladno odredbi članka 10. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) izmirivanje osobnih troškova zaposlenika od strane  poslodavca ima karakter koristi koju zaposlenik ostvari od poslodavca i klasificira se kao dohodak od nesamostalne djelatnosti ili plaća.
U slučaju plaćanja troškova životnog osiguranja za zaposlenike poslodavac bi imao obvezu obračunati porez i doprinose kao da se radi o isplati plaće.
U konkretnom slučaju je utvrđeno da su uplate na ime životnog osiguranja izvršene u nekom ranijem razdoblju i prilikom uplate nije vršen obračun poreza i doprinosa.
U tom slučaju poslodavca bi imao obvezu izvršiti naknadni obračun poreza i doprinosa za razdoblje (mjesec) kada je izvršena uplata osiguranja, a u svrhu izvještavanja bi bio obvezan dostaviti - Pojedinačno mjesečno izvješće o isplaćenim plaćama, obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti  na obrascu PMIP – 1024.
Naravno, prilikom obračuna poreza i doprinosa obračunat će i zateznu kamatu za neblagovremeno plaćanje poreza i doprinosa.

Porezni status naknade za studentsku praksu

Molim vas da nam objasnite koje su naše zakonske obveze vezane za praktikante koji imaju status studenata (nisu na zavodu za zapošljavanje), kod nas obavljaju praksu, a mi im plaćamo topli obrok i prijevoz u iznosu od 400 KM. Također nas zanima mora li se angažman praktikanata prijaviti u Poreznu upravu, na koji način se vrši prijava, maksimalno razdoblje prakse i sve financijske obveze prema njima. Bila bih vam zahvalna da odgovorom obuhvatite sve ono što bi se trebalo ticati nas vezano za ovo pitanje da bismo ispoštovali sve zakonske obveze i sve što smatrate neophodnim, a odnosi se na studentsku praksu.
Radno pravni status studenata koji obavljaju praksu u društvu kao i porezni status naknada koje se isplaćuju studentima na ime obavljanja prakse nije konkretno reguliran propisima pa se u odgovoru na postavljeno pitanje trebamo rukovodit zakonskim okvirom koji regulira ova pitanja za ostale osobe koje imaju povremeni angažman u društvu.
U slučaju da su studenti angažirani putem studentskih udruga, a sukladno odredbi članka 6. točka 8. Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 10/08, 9/10, 44/11 i 7/13 i 65/13) od 23. 8. 2013., naknada koju ostvare na ovakav način bi bila neoporeziva do iznosa četiri prosječne mjesečne plaće zaposlenih u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnoga zavoda za statistiku za jednu godinu.
Međutim iz opisa angažmana studenata može se zaključiti da se radi o pojedinačnim i izravnim angažmanima studenata, odnosno da isti nisu angažirani putem studentskih udruga pa će u ovom slučaju naknada koja se isplati studentima imati status oporezive naknade.
Naknada koju ostvari student, u ovom slučaju, će imati tretman dohotka ostvarenog od obavljanja povremene samostalne djelatnosti, pa će isplatitelj dohotka imati obvezu obračunati porez na dohodak po stopi od 10% na osnovicu koju čini  iznos naknade umanjene za 20% i iznos doprinosa na ime zdravstvenog osiguranja po stopi od 4% i doprinos na ime mirovinskog osiguranja po stopi od 6%  na osnovicu  za obračun poreza.
Potrebno je naglasiti da svaka naknada koju isplatite studentu na ime obavljanja prakse ima karakter oporezive naknade.
Praksa poreznih ispostava jeste da traže od isplatitelja da dostavi i primjerak ugovora o djelu koji je zaključen sa studentom.
Nakon obračuna poreza na dohodak i isplate naknade isplatitelj je dužan mjerodavnoj ispostavi porezne uprave dostaviti obrazac AUG-1031 - Akontacija poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti do 15. u narednom mjesecu kada je isplaćena naknada.
Vrijeme angažiranja studenta nije ograničeno zakonom ali bi trebali rukovoditi se time da se radi o privremenim angažmanima koji traju ograničeno razdoblje.