Pitanja i odgovori

Ukoliko pitanje koje tražite niste pronašli, pošaljite nam upit! Za slanje upita trebate biti prijavljeni !

Prijavi se

Obračun poreza po odbitku na kamate pripisane glavnici

Vezano  je za porez po odbitku na kamate po osnovi primljenog kredita (povezane pravne osobe). U ugovoru o pozajmici navedena je obveza obračuna kamata za svaku kalendarsku godinu, po dogovorenoj stopi, kao i rok plaćanja kamata. Korisnik kredita kao i davatelj kredita su se dogovorili da kamatu  korisnik kredita ne plaća te da iste kapitaliziraju u kredit,  U skladu s ugovorom izvršili smo kapitalizaciju kamata i  pripisali glavnici. Pitanje je imamo li obvezu obračunati i uplatiti porez po odbitku na kamate koje su pripisane glavnom dugu, te ukoliko ima obveze nastaje li danom pripisivanja glavnici.

Obveza obračuna poreza po odbitku na prihod koji je ostvario nerezident obavljanjem povremene djelatnosti na teritoriju Federacije propisana je odredbom članka 38. Zakona o porezu na dobit („Službene novine FBiH“ broj:15/16).
Prema navedenoj odredbi obvezi obračuna poreza po odbitku podliježe i prihod nerezidenta ostvaren temeljem kamate, a koju je ostvario nerezident od davanja pozajmice rezidentnoj pravoj osobi.
Obveza obračuna poreza po odbitku nastaje u trenutku kada je prihod temeljem kamate isplaćen nerezidentu ili na drugi način izmiren.
U ovom slučaju postupak pripisivanja glavnici duga bi predstavljao izmirenje te obveze, što znači da ste imali obvezu obračunati porez po odbitku u ime nerezidenta i tako obračunani porez uplatiti u roku 10 dana nakon isteka mjeseca u kojem je  izmirena obveza nerezidentu, odnosno od dana kada je izvršeno pripisivanje kamate glavnici duga.
Sukladno odredbi članka 109. i čl. 112. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj 88/16) porezni obveznik koji vrši isplatu kamate dužan je dostaviti Prijavu poreza po odbitku po osnovi kamate - Obrazac POD 816 u roku od deset dana nakon isteka mjeseca u kojem je izvršena uplata poreza po odbitku, odnosno preknjižavanje kamate glavnici duga za i u ime nerezidenta nadležnoj organizacijskoj jedinici Porezne uprave.

Obračun poreza po odbitku na prihod od kamate za nerezidenta iz belgije

Imamo plaćanje kamate za naše kreditore čije je sjedište u Belgiji. Jesmo Ii po kojem članku Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i imovine oslobođeni ili obvezni platiti porez po odbitku za plaćenu kamatu? Našli smo ugovor između SFRJ i Kraljevine Belgije, taj je važeći ili?
Kada su u pitanju međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja BiH je postupila na način da je preuzela neke ugovore, koje je potpisala SFRJ, a s druge strane je s pojedinim državama samostalno zaključila ugovore.
U slučaju Kraljevine Belgije BiH je preuzela ugovor koji je zaključen između SFRJ i Kraljevine Belgije, tako da se u rješenju poreznih pitanja između BiH i Kraljevine Belgije primjenjuje preuzeti ugovor.
Sukladno odredbama članka 11. Ugovora, regulirano je da se prihod temeljem kamate može oporezivati u zemlji isplatitelja prihoda (BiH) s tim da stopa oporezivanja ne može biti veća od iznosa 15% od iznosa bruto kamate.
Sukladno odredbi članka 38. točka 7. Zakona o porezu na dobit („Službene novine FBiH“ broj: 15/16)  porez po odbitku na prihod ostvaren temeljem kamate plaća se po stopi 10%.
Obzirom da je stopa poreza utvrđena ugovorom maksimalno 15%, stopa propisana zakonom će biti u okviru dogovorene ugovorom pa će isplatitelj pri isplati prihoda temeljem kamate primijeniti stopu od 10%.

Primjena zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica

Oslobađanje od plaćanja akontacije poreza na dobit i potvrda o izmirenim obvezama: Prilikom zahtjeva za davanje odobrenja o izmirenim obvezama porezna uprava daje potvrdu prema kojoj nisu izmirene obveze temeljem akontacije poreza na dobit i za one obveznike koji su koristili subvencije doprinosa i koji su oslobođeni plaćanja akontacije. Je li ovakav pristup PU predstavlja zakonito postupanje?
Mjesečni iznos akontacija poreza na dobit utvrđuje se u Prijavi poreza na dobit i tako utvrđena visina akontacije poreza važi sve do podnošenja nove Prijave poreza na dobit (čl. 79. Zakona o porezu na dobit). Iznos akontacije poreza na dobit utvrđen na ovaj način se plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.
Znači, mjesečni iznos akontacije poreza na dobit utvrđuje se za cijelu tekuću godinu i plaća se sve dok se u godišnjoj prijavi ne utvrdi iznos nove akontacije.
Odredbom članka 7.  Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica („Službene novine FBiH”, broj 28/20) je, kao jedna od mjera Vlade, regulirano ukidanje obveze plaćanja akontacije poreza na dobit na način:
„Ukida se obveza plaćanja akontacije poreza na dobit za poslovne subjekte koji koriste subvencije iz članka 4. ovoga Zakona“.
Prema navedenoj odredbi  svi poslovni subjekti koji koriste subvencije doprinosa za obvezna osiguranja iz propisa o doprinosima oslobođeni su plaćanja akontacije poreza na dobit za 2020. godinu. Odredbom članka 7. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica suspendirana je odredba članka 79. Zakona o porezu na dobit, a prema kojoj je utvrđena obveza plaćanja akontacije  poreza na dobit.
U odredbi članka 3. stavak 2. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica je navedeno:
 „Ukoliko su drugi zakoni u mjerodavnosti Federacije u suprotnosti s ovim zakonom, primjenjivat će se ovaj Zakon“.
Rukovodeći se navedenim smatramo da je neutemeljeno postupanje porezne uprave da uskrati izdavanje potvrde o izmirenim obvezama u slučaju ako obveznik, koji koristi subvencije doprinosa, nije platio akontaciju poreza na dobit.

Oslobađanje od plaćanja akontacije poreza na dobit i potvrda o izmirenim obvezama

Oslobađanje od plaćanja akontacije poreza na dobit i potvrda o izmirenim obvezama: Prilikom zahtjeva za davanje odobrenja o izmirenim obvezama porezna uprava daje potvrdu prema kojoj nisu izmirene obveze temeljem akontacije poreza na dobit i za one obveznike koji su koristili subvencije doprinosa i koji su oslobođeni plaćanja akontacije. Je li ovakav pristup PU predstavlja zakonito postupanje?
Mjesečni iznos akontacija poreza na dobit utvrđuje se u Prijavi poreza na dobit i tako utvrđena visina akontacije poreza važi sve do podnošenja nove Prijave poreza na dobit (čl. 79. Zakona o porezu na dobit). Iznos akontacije poreza na dobit utvrđen na ovaj način se plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.
Znači, mjesečni iznos akontacije poreza na dobit utvrđuje se za cijelu tekuću godinu i plaća se sve dok se u godišnjoj prijavi ne utvrdi iznos nove akontacije.
Odredbom članka 7.  Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica („Službene novine FBiH”, broj 28/20) je, kao jedna od mjera Vlade, regulirano ukidanje obveze plaćanja akontacije poreza na dobit na način:
„Ukida se obveza plaćanja akontacije poreza na dobit za poslovne subjekte koji koriste subvencije iz članka 4. ovoga Zakona“.
Prema navedenoj odredbi  svi poslovni subjekti koji koriste subvencije doprinosa za obvezna osiguranja iz propisa o doprinosima oslobođeni su plaćanja akontacije poreza na dobit za 2020. godinu. Odredbom članka 7. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica suspendirana je odredba članka 79. Zakona o porezu na dobit, a prema kojoj je utvrđena obveza plaćanja akontacije  poreza na dobit.
U odredbi članka 3. stavak 2. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica je navedeno:
 „Ukoliko su drugi zakoni u mjerodavnosti Federacije u suprotnosti s ovim zakonom, primjenjivat će se ovaj Zakon“.
Rukovodeći se navedenim smatramo da je neutemeljeno postupanje porezne uprave da uskrati izdavanje potvrde o izmirenim obvezama u slučaju ako obveznik, koji koristi subvencije doprinosa, nije platio akontaciju poreza na dobit.

Zahtjev za oslobađanje od plaćanja akontacije poreza na dobit.

Može li pravna osoba koja ispunjava uvjet po članku 4. tzv. Korona zakona sa smanjenim prometom većim od 20%, koristiti samo subvenciju koja se odnosi na neplaćanje akontacije poreza na dobit? Ili samo subvencije doprinosa? Ili mora podnositi zahtjev za obadvoje?
Uvjeti za korištenje subvencije doprinosa za obveznike pravne i fizičke osobe regulirani su odredbom članka 4. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica („Službene novine FBiH“ br. 28/20) na način:
-    da u mjesecu za koji se vrši obračun plaće imaju pad ostvarenog prometa 20% i više u odnosu na ostvareni promet u istom mjesecu 2019. godine,
-    da su izmirene obveze za doprinose i porez na dohodak uz isplaćene plaće zaključno sa veljačom 2020. godine,
-    da su dostavili Poreznoj upravi zahtjev za subvencioniranje i porezne prijave iz propisa o doprinosima i propisa o porezu na dohodak.
Ispunjenjem navedenih uvjeta obveznik je stekao pravo na subvenciju doprinosa u iznosu kao je to regulirano člankom 4. Zakona.
Ukidanje obveze plaćanja akontacije poreza na dobit regulirano je odredbom članka 7. zakona na sljedeći način:
„Ukida se obveza plaćanja akontacije poreza na dobit za poslovne subjekte koji koriste subvencije iz članka 4. ovoga Zakona“.
Ukidanje obveze plaćanja poreza na dobit vezano je za obveznike koji koriste subvencije doprinosa, pa je u tom smislu korištenje ove dvije mjere povezano.
Način i vrijeme korištenja je različito.
Korištenje subvencije doprinosa je propisano za razdoblje od obračuna i isplate bruto plaće za travanj 2020. godine i svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i isplatu plaća i za mjesec nakon prestanka stanja nepogode, uz obvezu podnošenja zahtjeva.
Ukidanje obveze plaćanja akontacije poreza na dobit vrijedi za obračunsko razdoblje 2020. godine, odnosno za cijelu 2020. godinu, a za korištenje ove mjere nije potrebno podnositi poseban zahtjev.

Porez po odbitku za usluge izvršene izvan bih

Od nerezidenta iz Rumunjske smo dobili račun za konzultantske usluge izvršene na teritoriji Rumunjske (ispitivanje cijene dionica tamošnje tvrtke). Jesmo li dužni obračunati porez po odbitku ili ne i kako postupiti s obzirom da je usluga izvršena izvan BIH?
Sukladno odredbama članak 38. Zakona o porezu na dobit:
„Porez po odbitku obračunava se na prihod koji je ostvario nerezident obavljanjem povremene djelatnosti na teritoriji Federacije...“.
Odredbama članka 62. Pravilnika  dano je detaljnije  obrazloženje ovog pitanja i to na način:
„Kada se plaćanje vrši prema nerezidentu za usluge instalacije ili postavke opreme, usluge tehničke podrške, obuke, savjetovanja ili druge slične usluge, porez po odbitku će se obračunati i obustaviti ukoliko je usluga izvršena na teritoriju Bosne i Hercegovine“.
Ravnajući se navedenim odredbama propisa smatramo da u ovom slučaju konzultantske usluge ne podliježu obvezi obračuna poreza po odbitku.
Ukoliko se usluga pruža elektroničkim putem, a izvan teritorija Bosne i Hercegovine (internet, e-mail, telefon i sl.) bez fizičke prisutnosti osobe u Bosni i Hercegovini, smatra se da je usluga izvršena izvan teritorija Bosne i Hercegovine i porez po odbitku se ne obračunava.

Oslobađanje od plaćanja poreza po odbitku temeljem međunarodnog ugovora

U prilogu Vam dostavljam račune 40 i 41 koje nam je ispostavila tvrtka „X“ iz Zagreba.
Naime navedena tvrtka je održala predavanje za djelatnike našeg društva u dva navrata po dva dana.
Navedeno predavanje je održano u Sarajevu. Honorar je iznosio 2400 EUR, te ostali troškovi smještaj, prijevoz i sl. 346,78 EUR na oba računa.
Možete li mi reći trebamo li na navedene usluge platiti porez po odbitku (s obzirom da je tvrtka iz R Hrvatske), i jesu li one tretirane Člankom 38. Zakona o porezu na dobit (obrazovne usluge), te ukoliko se treba obračunati porez po odbitku na usluge navedene u računu, treba li ih prijaviti na obrascu POD 818.
Navedene usluge  se mogu klasificirati kao usluge obuke ili savjetovanja, na  koje se obračunava porez po odbitku sukladno odredbama članka 38. Zakona o porezu na dobit u FBiH po stopi od 10%.    
Međutim, moguće je primijeniti i nižu stopu oporezivanja ili primijeniti oslobađanje od obračuna poreza po odbitku u slučaju ako je međunarodnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja tako regulirano.
U konkretnom slučaju RH i BiH imaju zaključen i ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, prema kojemu, a sukladno čl.7. ugovora, dobit od povremenog obavljanja ove vrste usluge se oporezuje prema mjestu gdje pružatelj usluge ima sjedište, odnosno RH, a što u ovom slučaju znači da je ovako isplaćeni prihod oslobođen od plaćanja poreza po odbitku.
U takvom slučaju obveznik -  isplatitelj je dužan, uz izjavu  u svrhu oslobađanju od plaćanja poreza po odbitku na izvoru-  obrazac 820, priložiti mjerodavnoj organizacijskoj jedinici Porezne uprave Potvrdu o rezidentnosti primatelja prihoda koju je izdalo mjerodavno tijelo države primatelja, ne stariju od godine dana, i Izjavu nerezidenta da je on primatelj prihoda i stvarni vlasnik, odnosno korisnik toga prihoda.


Obveze poreza na dobit udruge

Predsjednik udruge pripremio je priručnik koji ima namjeru i nekome prodati, školama ili pojedincima. Podliježe li ovakav prihod fiskalizaciji i obvezi da se na kraju godine plati porez na obrascu PP-804. Je li potrebno mijenjati statut udruge i je li potrebna još dodatna registracija u poreznoj osim ove da se mora prihod evidentirati u fiskalnoj kasi. Udruga bi platila troškove izdavanja ovog priručnika. Smatra li se ovaj budući prihod distribucijom materijala kupcima ili je ovo klasična tržišna djelatnost (prodaja priručnika)? Dakle, ovdje se radi o tome da predsjednik i potpredsjednik žele, na neki način, sebi ostvariti neki prihod. Ne baš sav prihod ali neki postotak.

Iz upita nije jasno radi li se o tome da je udruga izdavač knjige ili je to fizička osoba (predsjednik udruge)?
Ako se udruga pojavljuje u ulozi izdavača knjige i prodavatelja iste onda se u slučaju prodaje iste radi o prometu koji podliježe obvezi fiskalizacije, odnosno takav promet nije oslobođen evidentiranja putem fiskalnog uređaja.
Obrazac PP-804 predstavlja Prijavu poreza na dobit  za djelomično izuzete osobe, odnosno osobe koje se bave neprofitnom djelatnošću ali dio prihoda ostvaruju i od obavljanja komercijalne (oporezive) djelatnosti, što u ovom slučaju čini prihod od prodaje knjige.
Smatramo da je potrebno u statutu regulirati pitanje obavljanja komercijalne djelatnosti udruge, pa ako to nije regulirano postojećim statutom udruge bilo bi potrebno izvršiti izmjene i dopune statuta.
Troškovi tiskanja i distribucije knjige bit će porezno priznati rashod koji treba sučeliti s prihodom od prodaje knjiga kako bi se utvrdila osnovica za obračun poreza na dobit.
Što se tiče naknade za autora istu bi trebalo dogovoriti kroz ugovor o autorskom djelu, a trošak po ovoj osnovi bi, također, bio uključen u porezno priznate rashode.

Isplata dividende nerezidentnoj pravnoj osobi u slučaju likvidacije društva u fbih

Društvo sa ograničenom odgovornošću, registrirano za izdavanje nekretnina, je prodalo zgrade po osnovi kojih je ostvarivalo prihode od najma. 100 % vlasnik- pravna osoba,  iz inozemstva se bavi mišlju da prestane raditi u FBiH. Koja je procedura zatvaranja tvrtke i koji je porezni tretman isplate kapitala i akumulirane dobiti vlasniku u inozemstvo? Je li to oporezivo i u kojem postotku?

Sukladno odredbi članka 38. Zakona o porezu na dobit („Službene novine FBiH“ broj: 15/16)    predmetom oporezivanja porezom po odbitku je i prihod koji ostvari ne rezident temeljem isplate dividende, odnosno raspodjele iz dobiti.
Porez po odbitku na dividende  isplaćene nerezidentu – pravnoj osobi plaća se po stopi 5%. Stopa poreza po odbitku može biti i niža u slučaju primjene Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
U upitu nije navedeno sjedište nerezidentne pravne osobe, kojoj se isplaćuje dividenda, pa ne možemo dati konkretan odgovor u smislu primjenjuje li se u ovom slučaju niža stopa od zakonom propisane. Isti je porezni tretman akumulirane dobiti koja se planira isplatiti.
Obzirom da se radi o društvu koje planira prestati s radom potrebno je pokrenuti procedure likvidacije sukladno Zakonu o likvidacijskom postupku i zakonu o gospodarskim društvima u FBiH.
Pravna osoba, koja je pokrenula postupak likvidacije, je dužna, sukladno odredbama članka 29. i 30. Zakona o porezu na dobit,  utvrditi dobit poreznog obveznika u postupku likvidacije od dana donošenja rješenja o otvaranju likvidacijskog postupka do dana pravomoćnosti rješenja o okončanju likvidacijskog postupka.

Trošak gradnje objekta i stavljanje u uporabu

Tijekom 2018. i 2019. godine društvo s ograničenom odgovornošću je gradilo poslovni objekt koji je na tehničkom prijemu 15. 1. 2020. zadovoljio sve potrebne uvjete i dobio uporabnu dozvolu. Međutim, svi izvođači radova nisu ispostavili svoje račune i konačne situacije do tog datuma te su neki računi ispostavljeni čak u lipnju 2020. Objekt je iznajmljen od sredine siječnja i redovito su ispostavljani mjesečni računi za najam. Kada staviti ovaj objekt u uporabu? Ako ga stavimo u uporabu od 16. 1., nedostaje nam vrijednost radova po računima ispostavljenim iza tog datuma, a ako ga stavimo u uporabu nakon što su svi računi ispostavljeni, kako smo iznajmljivali objekt koji nismo stavili u uporabu? Molim Vas Vaše mišljene vezano za ovu situaciju i prijedlog što bi bilo najbolje učiniti?

Iz opisa situacije moglo bi se zaključiti da je objekt stavljen u uporabu u siječnju što potvrđuje i činjenica da se od tog datuma isti iznajmljuje.
Za svrhu utvrđivanja konačne vrijednosti objekta trebate uključiti sve troškove koji su nastali u svrhu izgradnje i pripreme za uporabu.
Činjenica da su neki izvođači kasnili s ispostavljanjem konačnog računa ne mijenja rok stavljanja objekta u uporabu niti to znači da naknadno primljene račune nećete uključiti u vrijednost objekta.

Odricanje vlasnika od dividende

Društvo posluje oko 20 god i vlasnik nikada nije podizao dobit koja se skupila oko 30.000,00 KM. Može li se dio dobiti prenijeti na obvezu (odlukom) prema vlasniku i odmah (odlukom) prenijeti na otpis obveza (oko 10.000,00)?
U nadležnosti je vlasnika da procjenjuje i ocjenjuje što učiniti s akumuliranom ili tekućom dobiti nakon oporezivanja, imajući u vidu pozitivno zakonodavstvo BiH/FBiH. Kada se dobit jednom rasporedi za isplatu vlasniku, istu bi trebalo proknjižiti na obvezu za isplatu. Određena obveza može se otpisati, izjavom ili odlukom od strane vjerovnika (konkretno vlasnika) ili dužnika (u situacijama zastare), kada se otpis obveza priznaje kao prihod. Ova situacija je specifična s obzirom da je obveza izvorno generirana iz dobiti (kapitala). Ipak, propisi ne priječe da se i obveza za isplatu dobiti ne može otpisati odlukom nadležnog tijela odnosno vlasnika.

Koje dokumente treba osigurati kako bi se vlasniku isplatila dividenda?

Isplate iz dobiti u smislu članka 55. Zakona uključuju raspodjelu po osnovu prava vlasništva na ime dobiti tog poreznog obveznika, neovisno u kojem obliku se ta raspodjela izvršila, novčanom ili nenovčanom, prema vlasnicima kapitala. Ukoliko porezni obveznik vrši isplatu iz dobiti na dan isplate, a u skladu s člankom 55. stavak (1) Zakona u svojoj evidenciji treba posjedovati sljedeće dokaze:
a)    potvrdu ili uvjerenje Porezne uprave o stanju neizmirenih obveza po osnovu poreza ili doprinosa; i
b)    izjavu poreznog obveznika pod materijalnom i kaznenom odgovornosti da su dospjele obveze prema zaposlenim uredno izmirene.
Dakle, propisi sugeriraju da se ovi dokazi moraju osigurati u trenutku isplate dobiti.


Jesu li u obvezi sastavljati konsolidirane financijske izvještaje.

Obveza sastavljanja i prezentiranja konsolidiranih financijskih izvještaja proizlazi prvenstveno iz MSFI/MRS, a regulira je i Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH (Sl. novine FBiH 83/09). Za svrhe pripreme i podnošenja konsolidiranih financijskih izvještaja donijet je i Pravilnik o konsolidiranim financijskim izvještajima („Sl. novine FBiH br:23/11).
Prema informacijama koje ste dostavili društvo „X“ ima obvezu sastaviti i prezentirati konsolidirane financijske izvještaje.

Način knjiženja u proteklih 5 godina i kod „X“ (rezident) i tvrtke“Y“ nerezidenta?

Nakon stjecanja udjela, tvrtka „X“ u svojoj bilanci treba imati iskazano ulaganje (kao financijsku imovinu) u tvrtki „Y“. Tijekom godine „X“ i „Y“ obavljaju knjiženja nastalih poslovnih događaja vezanih za najam (i svih drugih poslovnih događaja) kao da se ne radi o povezanim osobama.
Nakon utvrđivanja financijskog rezultata za poslovnu godinu, tvrtka „Y“ treba donijeti odluku o rasporedu dobiti, na temelju koje se zatvara konto „dobiti tekuće financijske godine“ (dugovno knjiženje), a potražuju konta kapitala (npr. rezerve, zadržana dobit, …) i eventualno obveza za dividende / udjele u dobiti (ako je dio dobiti raspoređen u tu svrhu).
Ako u odluci o rasporedu dobiti tvrtke „Y“ za određenu godinu nije navedeno da se dio dobiti raspoređuje za dividende / udjele u dobiti (već samo u određene oblike kapitala), u tvrtki „X“ neće biti nikakvih knjiženja po toj osnovi.

Porezni učinci pri korištenju nižih stopa amortizacije od zakonom propisanih

U članku 19. stavak (2) Zakona o porezu na dobit piše da porezno priznata stopa amortizacije dugotrajne imovine za građevinske objekte iznosi 5%. U članku 42. stavak (1) Pravilnika o porezu na dobit piše da se amortizacija obračunava primjenom maksimalno dopuštenih stopa. Društvo je donijelo odluku o visini stopa amortizacije za građevinske objekte 3%. Kako postupiti s tako obračunanom amortizacijom u poreznoj bilanci i imamo li pravo primjenjivati niže stope od propisanih maksimalnih godišnjih stopa?
Stope amortizacije propisane u članku 19. stavak (2) Zakona o porezu na dobit primjenjuju se za porezne svrhe. Za utvrđivanje rashoda amortizacije u računovodstvu poduzeće treba primijeniti stope amortizacije iz internog „akta o organizaciji računovodstvenog informacijskog sustava“ (pravilnika o računovodstvu). Kad su računovodstvene stope amortizacije nekog sredstva različite od poreznih stopa nastaju privremene razlike.
U članku 42. stavak (4) Pravilnika o porezu na dobit navodi se da ako porezni obveznik (u računovodstvu) koristi niže stope amortizacije od stopa iz članka 19. stavak (2) Zakona, ima pravo (u poreznoj bilanci) smanjiti poreznu osnovicu za razliku između pune porezno dozvoljene amortizacije koja se utvrđuje prema Zakonu i stvarne (niže) amortizacije koja je utvrđena u njegovim poslovnim knjigama, te da „prijenos privremenih razlika nije dozvoljen“.
Prema tome, ako ste rashod amortizacije, iskazan u bilanci uspjeha, obračunali po stopi od 3%, potrebno je da (za porezne svrhe) obračunate amortizaciju po stopi od 5%, te da razliku između većeg poreznog iznosa amortizacije i nižeg računovodstvenog iznosa amortizacije iskažete kao umanjenje porezne osnovice na rednom broju 42. porezne bilance.


Pokloni nisu trošak reprezentacije

Na kojoj poziciji porezne bilance iskazati 100% nepriznatog troska reprezentacije po osnovi poklona u pojedinačnoj vrijednosti većoj od 20 KM? Iako je pravilnikom predviđen ovaj trošak kao nepriznat, a zakonom nije (već je rečeno samo da se od reprezentacije priznaje 30% troška, a 70% se ne priznaje), u samoj poreznoj bilanci nema pozicije za vrstu porezno nepriznatog troska. Molimo vaš komentar: Jesu li Zakon i Pravilnik o porezu dobit FBiH po ovom pitanju u suglasnosti?
U članku 12. stavak (1) Zakona o porezu na dobit navodi se da se „rashodi po osnovi reprezentacije, a koja je nastala obavljanjem poslovne djelatnosti, priznaju kao porezno priznat rashod u iznosu 30% rashoda reprezentacije“, U stavku (2) istog članka „pojašnjava se“ da se pod „porezno priznatom reprezentacijom podrazumijevaju rashodi nastali uslijed ugošćavanja poslovnih partnera, a koji su povezani s obavljanjem djelatnosti ili uspostavom poslovne suradnje“. U članku 31. stavak (1) Pravilnika o porezu na dobit, kao primjeri „poslovnih“ troškova reprezentacije navode se „troškovi smještaja, hrane i pića, sporta, rekreacije i razonode, zakupa automobila, i sl., koji nastaju isključivo kod ugošćavanja poslovnih partnera“.
Prema stajalištu FMF-a, navedenom u stavku (2) članka 19. Pravilnika, „pokloni u pojedinačnoj vrijednosti većoj od 20,00 KM“ ne ispunjavaju uvjete navedene u članku 12. Zakona o porezu na dobit, te se (u poreznom smislu) ne smatraju troškovima reprezentacije. Stoga se ne trebaju iskazati kao uvećanje porezne osnovice na rednom broju 21. niti na rednom broju 24. porezne bilance.
Prema tome, bez obzira kako ih evidentirali u računovodstvu, „pokloni u pojedinačnoj vrijednosti većoj od 20,00 KM“ imaju porezni tretman rashoda „koji se ne mogu povezati s ostvarenom dobiti“, pa se uvećanje porezne osnovice može izvršiti na rednom broju 12. porezne bilance.

Može li poslodavac isplatiti nagrade zaposlenicima po osnovi sudjelovanja u dobiti?

Može prema MRS-u 19, t. 17. Međutim, takve isplate se u smislu poreza i doprinosa tretiraju kao plaća a ne prema pravilima Zakon o prorezu na dobit. Prema tome, smisao takvih isplata sa stanovišta poslodavca može biti upitan.
To potvrđuje i odredba u MRS-u 19 (točka 21) koja glasi: „Obveza u okviru planova sudjelovanja u dobiti i bonusa proizlazi iz usluga koje pružaju zaposleni, a ne iz transakcija s vlasnicima subjekta. Stoga subjekt ne priznaje trošak plana sudjelovanja u dobiti i bonusa kao raspodjelu dobiti, već kao rashod“.

Korelacija imovine i temeljnog kapitala

Kada sam osnivao poduzeće u kapital sam unio kamion. Nedavno sam prodao taj kamion, je li mi se smanjio kapital, budući da kamiona više nema?
Kapital se nije smanjio kad je prodan kamion koji je unesen kao kapital jer se nakon unosa stvari i novca u kapital izravna veza stvari s kapitalom gubi. Kapital je priznat u novčanom iznosu a ne po strukturi unosa i nema izravne veze što je kasnije bilo sa stvarima koje su u njega unesene.
Objašnjenje:
Prilikom osnivanja poduzeća poduzetnik može kao kapital unijeti novac, stvari i prava. U aktivi bilance tada se nalaze novac, stvari i prava kao imovina a na strani pasive nalazi se kapital izražen u novčanim jedinicama što predstavlja izvor te imovine.
Nakon toga, tijekom poslovnih ciklusa oblici imovine se mijenjaju ali to ne utječe na visinu kapitala. Nakon obračuna amortizacije kamiona, njegova knjigovodstvena vrijednost se smanjuje i prelazi u novčani oblik. Kad bi kamion bio potpuno amortiziran, njegova knjigovodstvena vrijednost bila bi nula unatoč njegovoj fizičkoj prisutnosti. Ako se novac od amortizacije ne bi potrošio, na računu bi bilo novca koliko je na početku vrijedio kamion. Prema tome, to ne bi utjecalo na promjene u kapitalu.
Ako se izuzmu moguća dodatna ulaganja u kapital od strane vlasnika, kapital se povećava ostvarivanjem dobitaka ili smanjuje ostvarivanjem gubitaka iz poslovanja.
Prema tome, kapital se nakon prodaje kamiona može smanjiti ili povećati ovisno o tome je li prodan po većoj ili manjoj vrijednosti od knjigovodstvene vrijednosti. Ako je kamion prodan po vrijednosti koja je veća od knjigovodstvene vrijednosti, kapital će se po osnovi te transakcije povećati na stavci „dobitak tekuće godine“ dok se upisani kapital neće mijenjati. Ako je kamion prodan po vrijednosti koja je manja od knjigovodstvene vrijednosti, kapital će se po osnovi te transakcije smanjiti priznavanjem stavke „gubitak tekuće godine“ dok se upisani kapital neće mijenjati.  

Porez po odbitku na usluge održavanja seminara

Tvrtka iz RH je održala predavanje za djelatnike društva u FBiH, dva seminara sa svrhom edukacije zaposlenika za poslove strategije i taktike pregovaranja i prodaje. Za usluge održavanja predavanja ispostavljen je račun u ukupnom iznosu od 3.000,00 EUR. Možete li nam obrazložiti, trebamo li na navedene usluge platiti porez po odbitku (s obzirom da je tvrtka iz R Hrvatske),  i jesu li one tretirane člankom 38. Zakona o porezu na dobit (obrazovne usluge), te ukoliko se treba obračunati porez po odbitku na usluge navedene u računu, treba li ih prijaviti na obrascu POD 818?
Navedene usluge  se mogu klasificirati kao usluge obuke ili savjetovanja, na  koje se obračunava porez po odbitku sukladno odredbama članka 38. Zakona o porezu na dobit u FBiH po stopi od 10%.    
Međutim, moguće je primijeniti i nižu stopu oporezivanja ili primijeniti oslobađanje od obračuna poreza po odbitku u slučaju ako je međunarodnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja tako regulirano.
U konkretnom slučaju RH i BiH imaju zaključen i ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, prema kojemu, a sukladno čl. 7. ugovora, dobit od povremenog obavljanja ove vrste usluge se oporezuje prema mjestu gdje pružatelj usluge ima sjedište, odnosno RH, a što u ovom slučaju znači da je ovako isplaćeni prihod oslobođen od plaćanja poreza po odbitku.
U takvom slučaju obveznik - isplatitelj je dužan, uz izjavu u svrhu oslobađanja od plaćanja poreza po odbitku na izvoru -  obrazac 820, priložiti mjerodavnoj organizacijskoj jedinici Porezne uprave Potvrdu o rezidentnosti primatelja prihoda koju je izdalo mjerodavno tijelo države primatelja, ne stariju od godine dana, i Izjavu nerezidenta da je on primatelj prihoda i stvarni vlasnik, odnosno korisnik toga prihoda.

U slučaju isplate neto dobiti tvrtki „X“ ( rezidentu) – porezni aspekt i knjiženje poslovnih promjena?

Porezni status isplate dividende od strane nerezidenta društvu u FBiH je reguliran poreznim propisima zemlje u kojoj se nalazi sjedište isplatitelja dividende. Zakonom o porezu na dobit u FBiH je regulirano institut poreznog kredita za porez koji rezident plati u inozemstvu.
Sukladno odredbi članka 51. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit (Službene novine Federacije BiH, broj 88/16):
„Porez na dobit koji je plaćen izvan teritorija Federacije, kao i porez po odbitku koji je odbijen i plaćen izvan teritorija Bosne i Hercegovine, u valuti države u kojoj je plaćen, priznaje se obvezniku u Federaciji kao umanjenje obveze poreza na dobit u Federaciji prema srednjem tečaju Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan priznavanja tog poreznog kredita, prema uvjetima propisanim Zakonom i ovim Pravilnikom“.
Ako je odlukom o rasporedu dobiti tvrtke „Y“ predviđeno da se dio dobiti raspoređuje za dividende / udjele u dobiti, u tvrtki „X“ se knjiži „potraživanje za dividende“ (konto 230) i „prihod od dividendi“ (660) i ako dividenda / udjel u dobiti nije odmah isplaćena (jer se prihod od dividende / udjela u dobiti treba priznati kad je stečeno pravo na njega). Kad dividendu naplati tvrtka „X“ zatvara potraživanje (protustavka je novčani konto).
U društvu „Y“ će se obaviti knjiženja rasporeda dobiti opisana u odgovoru na pitanje 1.

Podliježe li imovina tvrtke “X“ koja se nalazi u drugoj državi i s kojom nerezident “Y“ ostvaruje prihode obračunu amortizacije kod „X“?

Računovodstveni tretman imovine (nekretnina) reguliran je odredbama MRS-a 40 – Investicijske nekretnine (za subjekte koji primjenjuju „integralne“ MSFI), odnosno odredbama Odjeljka 16. – Ulaganja u nekretnine MSFI-ija za MSS (za subjekte koji primjenjuju MSFI za MSS). MRS 40 se ne primjenjuje ako je nekretnina dana u najam drugom subjektu prema ugovoru o financijskom najmu.
Ako tvrtka „X“ za mjerenje investicijske nekretnine nakon početnog priznanja primjenjuje model troška nabave treba obračunavati amortizaciju na tu nekretninu. Ako, pak, za mjerenje investicijske nekretnine nakon početnog priznanja primjenjuje model fer vrijednosti ne obračunava amortizaciju.
Prema članku 19. stavak (3) Zakona o porezu na dobit u FBiH „Rashodi amortizacije se priznaju u porezne svrhe samo kada je vlastita dugotrajna imovina u upotrebi, kojom porezni obveznik obavlja djelatnost“ (bez obzira gdje se imovina nalazi).