Pitanja i odgovori

Ukoliko pitanje koje tražite niste pronašli, pošaljite nam upit! Za slanje upita trebate biti prijavljeni !

Prijavi se

Pdv status reklamnog materijala

Zanima me kako evidentirati troškove (kalendara, kišobrana, olovaka, svega reklamnog materijala) s aspekta poreza tj. radi li se o porezno priznatom ili ne priznatom rashodu  i s aspekta PDV-a? Isto tako ako može odgovor kako tretirati račun koji dobijemo od npr. neke radio postaje za emitiranje božićnih i novogodišnjih čestitki po pitanju PDV-a,  je li u tom odbitni ili ne odbitni
Sukladno odredbi članka 5. stavak 2. Zakona o PDV-u ne smatra se prometom dobara uz naknadu (oporezivim prometom):
„davanje darova male vrijednosti u svrhu unapređivanja poslovne djelatnosti poreznog obveznika, ako se isti daju samo povremeno i ako se ne daju istim osobama“.
Odredbom članka 13. Pravilnika o primjeni zakona o PDV-u je obrazložen postupak davanja poklona koji nisu predmet oporezivanja na sljedeći način:
(1) Poklonom manje vrijednosti, u smislu članka 5. stavak 2. točka 2. Zakona, smatra se dobro pojedinačne tržišne vrijednosti manje od 20,00 KM bez PDV-a, koje obveznik daje povremeno različitim osobama (poslovnim partnerima, predstavnicima poslovnih partnera i slično), a da za to ne postoji pravna obveza.
(2) Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.
(3) Povremenim davanjem poklona smatra se davanje najviše jednog poklona istoj osobi u poreznom razdoblju“.
Ravnajući se navedenim propisima obveznik bi mogao koristiti odbitak ulaznog poreza pri nabavi robe ako će ispuniti uvjete propisane Pravilnikom a to je:
-    da je poklon vrijednosti manje od 20,00KM,
-    da se ustroji evidencija o poslovnim partnerima ili potencijalnim partnerima kojima su dani pokloni,
-    da se ustroji mjesečna evidencija o danim poklonima.
Ukoliko obveznik ne ispuni navedene uvjete mogao bi imati porezni rizik u smislu da mu se ospori pravo na odbitak ulaznog poreza na poklone za koje nema navedene evidencije.
U slučaju ako obveznik ne bi koristio odbitak ulaznog poreza pri nabavi navedeni uvjeti su bespredmetni.
Račun koji obveznik dobije od  Radio postaje za emitiranje božićnih i novogodišnjih čestitki predstavlja trošak reklame i obveznik može koristiti odbitak ulaznog poreza.

Odbitak ulaznog poreza kod privremenog uvoza opreme

Imamo situaciju kad vršimo privremeni uvoz opreme radi obavljanja nekih poslova. Prilikom uvoza dobijemo rješenje o privremenom uvozu od UNO i oni nam dostave obračun PDV-a na vrijednost amortizacije stroja za razdoblje koje će biti korišteno. Znači plaćamo PDV pri privremenom uvozu (po amortizaciji) opreme koju uvozimo, dobivamo račune iz Uprave za PDV. Imamo li pravo na povrat tog PDV-a kroz obračun PDV-a, i na koji način? Ako imamo pravo na odbitak unosimo li prilikom kreiranja PDV prijave, u kolonu 42, podatak o plaćenom PDV-u pri privremenom uvozu?

Pitanje odbitka ulaznog poreza regulirano je odredbom članka 32. Zakona o PDV-u na način da obveznik ima pravo odbiti PDV koji je obvezan platiti ili ga je platio  prilikom uvoza dobara, pod uvjetom da ta dobra, odnosno usluge koristi za promet dobara i usluga koji podliježe plaćanju PDV-a.
Navedenom odredbom regulirani su i uvjeti koje treba ispuniti obveznik za odbitak ulaznog poreza.
Sukladno odredbi članka 32. stavak 5. točka 2. obveznik može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza ako posjeduje:
„dokument koji se odnosi na uvoz dobara, a kojim se potvrđuje da je primatelj ili uvoznik prilikom uvoza platio PDV koji je na ovaj način iskazan“.
U ovom slučaju je dokument o obračunu poreza na privremeni uvoz dobara  ili račun izdan od strane UNO relevantan, za ispunjenje navedenog uvjeta.
Smatramo da u ovom slučaju imate pravo na odbitak ovako utvrđenog i plaćenog poreza.
Podatak o iznosu plaćenog poreza pri privremenom vozu opreme unosite u polje 42. PDV prijave.

Pdv u slučaju prodaje objekta u ovršnom postupku

Društvo „X“ je zapalo u teškoće u poslovanju i nije u mogućnosti vraćati kredit koji je dobilo od banke za svrhu gradnje poslovnog objekta. Banka je pokrenula tužbu i sud je donio odluku o ovrsi nad objektom. Pri gradnji objekta korišten je odbitak ulaznog PDV-a. Objekt  nije stavljen u uporabu  od strane društva „X“. Pretpostavka je da će objekt biti prodan ispod nabavne vrijednosti kako bi se namirio dug banci. Što će u ovom slučaju biti s PDV-om? Hoće li se ispostavljati račun? Tko je obveznik i može li  obračunani PDV biti niži od iznosa ulaznog PDV-a koji je koristio obveznik „X“?

Odredbom članka  4. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost ( „Službeni glasnik BiH“, br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10) reguliran je promet na temelju odluke državnog tijela na sljedeći način:
„Kad zakonom utvrđeno tijelo, u postupku izvršenja, proda neko dobro, ne smatra se da je došlo do prometa između dužnika i organa izvršenja, već do izravnog prometa između dužnika i kupca“.
Navedena odredba jasno sugerira da će u slučaju prodaje objekta putem ovrhe temeljem sudskog rješenja transakcija biti izvršena između vlasnika nekretnine i kupca. U tom slučaju kupac će ispostaviti račun za izvršenu prodaju. Kako se radi o novosagrađenom objektu društvo „X“ će imati obvezu obračunati PDV  (čl. 25. st. 2. Zakona o PDV-u).
Banka će svoja potraživanja namiriti od iznosa ostvarenog prodajom nekretnine.
Sukladno odredbama članka 22. stavak 4. Pravilnika o PDV-u, osnovica za obračun PDV-a, u slučaju ako se dobra prodaju ispod tržišne vrijednosti, utvrđuje se u iznosu koji nije niži od nabavne cijene nekretnine  ili  cijena koštanja nekretnine.
Prema tome, u slučaju ako se prodaja nekretnine izvrši ispod nabavne vrijednosti obveznik koji prodaje nekretninu imat će obvezu obračunati PDV najmanje u iznosu ulaznog PDV-a, koji je koristio pri gradnji tog objekta.

Posebna shema za porezne obveznike-dužnike

Kako možemo doći u situaciju da se primjenjuje posebna shema za plaćanje PDV-a i kako ona funkcionira?
Pravni temelj za primjenu posebne sheme kod plaćanja PDV-a za određene obveznike je članak 66. Zakona o PDV-u („Službeni glasnik BiH˝, br. 9/05, 35/05 i 100/08).
Sukladno navedenoj odredbi zakona posebna shema za porezne obveznike-dužnike može se primijeniti na određenog poreznog obveznika – dužnika, ukoliko je u opasnosti značajan iznos poreznih prihoda, i ukoliko UNO smatra da je korištenje ove posebne sheme neophodno i najprikladnije da bi se spriječilo akumuliranje dugova.
Odluka o uvođenju posebne sheme za određenog poreznog obveznika – dužnika, objavljuje se u Službenom glasniku Bosne i Hercegovina i u najmanje tri najčitanija dnevna tiska i ne može se primjenjivati na bilo kog poreznog obveznika – primatelja isporuke, prije njezinog objavljivanja.
Porezni obveznik kojem se uvodi posebna shema u svoje račune za isporuke osobama koje su registrirane za PDV, unosi sljedeću klauzulu: „Iznos PDV-a naveden u ovom računu se plaća Upravi s pozivom na naš identifikacijski broj.“
Osoba registrirana za PDV koja kupuje dobra i usluge od isporučitelja kojem je Uprava rješenjem uvela posebnu shemu, plaća iznos PDV-a izravno Upravi.
Posebna shema se ukida ukoliko porezni obveznik-dužnik izvrši uplatu dužnog iznosa ili dostavi dovoljno jamstvo za izmirenje duga. Rješenje o ukidanju posebne sheme se objavljuje u „Službenom glasniku BiH“.

Pdv status troškova održavanja unajmljenog motornog vozila.

Društvo planira uzet u najam teretno vozilo za obavljanje svoje djelatnosti. Vozilo je u vlasništvu fizičke osobe. Može li se zaključiti ugovor u kojem se odobrava korištenje vozila bez naknade i kakav je PDV tretman troškova održavanja tog vozila?
Nije nezakonito postupanje ako društvo uzme u najam teretno vozilo koje je u vlasništvu fizičke osobe.
Uvjete vezane za korištenje tako uzetog vozila kao i prava i obveze, koje proizlaze iz ovakvog angažmana, treba regulirati ugovorom.
Hoće li ugovorne strane dogovoriti naknadu ili će to biti bez naknade stvar je ugovornih strana, što znači da se u ovom slučaju može dogovoriti najam bez plaćanja naknade.
Pitanje troškova i načina održavanja vozila za vrijeme trajanja najma treba, također, regulirati ugovorom na način iz kojeg se jasno vide obveze najmoprimatelja u pogledu troškova održavanja vozila.
Odgovor na pitanje  prava na odbitak ulaznog PDV-a za troškove održavanja teretnog vozila uzetog u najam ovisit će od toga u koje svrhe se koristi unajmljeno teretno vozilo. Ako se ono koristi u svrhu obavljanja djelatnosti za koju se obračunava PDV onda korisnik vozila može koristiti odbitak ulaznog poreza po računima za troškove održavanja.
Posebno želimo naglasiti da korisnik unajmljenog vozila treba osigurati dokumente i evidenciju koja dokumentira i potvrđuje da su troškovi održavanja nastali za vozilo koje je predmet najma.

Obračun preprodaje stvari nabavljenih od ne obveznika

Firma d.o.o  je teretni kamion, godina proizvodnje 2008., kupila kao stalno sredstvo od fizičke osobe te je između njih potpisan ugovor (komisioni). Taj kamion se sad prodaje drugoj pravnoj osobi kao stalno sredstvo. Ima li obveza obračuna PDV-a ili ne?
Praksa inspektora UNO u ovakvim slučajevima jeste da je obveznik dužan obračunati PDV na ostvarenu tržišnu vrijednost automobila.
U ovakvim slučajevima obveznici se pozivaju na odredbe članka 47. Zakona o PDV-u prema kojima se u slučaju preprodaje rabljenih stvari nabavljenih od ne obveznika primjenjuje poseban postupak oporezivanja, prema kojem je obveznik koji prodaje stvar nabavljenu od ne obveznika dužan obračunati PDV samo na razliku prodajne u odnosu na nabavnu cijene nabavljene stvari.
Razlog zbog kojeg UNO ne prihvaća poseban postupak oporezivanja pri prodaji stvari nabavljenih od ne obveznika jeste što obveznik nije ispunio uvjete propisane člankom 47. Zakona, odnosno što je sredstvo nabavljeno od ne obveznika nakon nabave koristio za obavljanje svoje djelatnosti i tek naknadno isto prodao.
Smatramo da ima pravnog temelja za postupanje inspektora na opisani način iz razloga što je posebni postupak propisan samo u slučaju kad obveznik nabavlja stvari od ne obveznika s ciljem da iste preproda.
U tom slučaju je potrebno ustrojiti i knjigovodstvene evidencije koje potvrđuju da je nabavljena stvar evidentirana kao roba namijenjena prodaji a ne imovina koja je u uporabi.

Evidentiranje nabava od ne obveznika PDV.

Ugovor o zakupu knjižiti mjesečno u KUF, da ili ne? Fizička osoba izdala prostor pravnoj osobi, nema fakture mjesečno (niti PDV-a naravno). Različita tumačenja u praksi!
Članak 123. Pravilnika o primjeni zakona o PDV je propisao podatke koji se unose u Knjigu ulaznih računa (KUF).
Jedan od obveznih podataka jeste i naziv – ime i prezime dobavljača, odnosno isporučitelja dobara ili usluge te sjedište, odnosno prebivalište ili uobičajeno boravište koje se unosi u kolonu 4 KUF-a.
Problem o ovom slučaju proizvodi situacija iz prakse kad fizička osoba ne može  izdavati račun već se plaćanje obveze najamnine vrši temeljem ugovora. Znači, ugovor o najmu prostora može poslužiti kao dokument temeljem kojega se evidentiraju podaci u KUF (br. ugovora).
Obveznik će u KUF evidentirati  iznos mjesečne naknade troška najma prostora s podacima o broju ugovora i dobavljaču uzimajući u obzir da po ovom računu nije obračunavan PDV iz razloga što je dobavljač usluge ne obveznik PDV-a.

Obveznik iz BiH je u prilici kupiti licencu od drugog obveznika iz BiH. Je li kupovina licence oslobođena od plaćanja PDV-a?

Zakonom o PDV-u u BiH oslobađanje od plaćanje PDV je propisano za : Djelatnosti u javnom interesu (čl. 24. Zakona) i Financijske i novčane usluge (čl. 25 Zakona) sve ostale isporuke podliježu obvezi obračuna PDV-a.
Sukladno odredbama članka 15. stavak 4. Zakona:
„prijenos, ustupanje, propuštanje i stavljanje nekome na raspolaganje imovinskih prava, autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine“ predstavlja oporezivu isporuku koja se oporezuje prema mjestu gdje primatelj usluge obavlja djelatnost, ima stalno sjedište, ispostavu, stalnu adresu ili uobičajeno prebivalište.
Prema navedenom, pri kupovini licence obveznik treba ukalkulirati PDV s tim da se pri kupovini licence iz inozemstva obveza obračuna prenosi na kupca licence kada je on u obvezi na primljenom računu obračunati izlazni porez primjenom stope od 17% i iskazati ga u KIF, a nakon toga može koristiti tako obračunani PDV kao ulazni s pravom odbitka.

Zamjene dobara u garantnom roku i obračun pdv

Isporučili smo kupcu opremu i ispostavili račun za izvršenu isporuku. Nakon primitka opreme kupac nas je usmeno kontaktirao i rekao da jedan dio opreme nije u redu. Mi smo posebno uvezli dio koji je neispravan i prilikom carinjenja nam je obračunan PDV i carina unatoč tome što uvezeni dio nismo plaćali dobavljaču iz inozemstva iz razloga reklamiranja istog. Kako postupiti u ovom slučaju pri odbitku ulaznog poreza kod uvoza i isporuci zamjenskog djela našem kupcu. Hoćemo li ispostaviti račun i obračunati PDV?
Činjenica da je UNO prilikom uvoza i carinjenja proizvoda izvršila obračun PDV-a potvrđuje da je uvoz dobara za svrhe zamjene u garantnom roku predmet oporezivanja PDV-om.
Daljnji PDV status uvezenog proizvoda ovisit će od namjene istog.
Ako obveznik uvozi dobro sa svrhom da obavi oporezivi promet onda je stekao uvjet za odbitak ulaznog PDV-a obračunanog i plaćenog prilikom uvoza, a u daljnjem prometu će imati obvezu obračunati PDV za izvršenu isporuku tog dobra.
Ako obveznik uvozi proizvod s namjerom da taj proizvod nekome da bez naknade onda takva isporuka ima karakter isporuke u neposlovne svrhe.
U tom slučaju obveznik ne bi trebao koristiti odbitak ulaznog poreza prilikom uvoza (nabave) tog dobra, a prilikom predaje bez naknade kupcu ne bi imao obvezu obračunati PDV.
Međutim, ako je pri nabavi koristio odbitak ulaznog poreza, a tako nabavljeno dobro kasnije dao bez naknade onda bi bio u obvezi obračunati PDV na tako izvršenu isporuku, bez obzira što je dobro dao bez naknade i u svrhu zamjene ranije reklamiranog proizvoda.
Iako ima smisla da se zamjena proizvoda bez naknade u garantnom roku smatra isporukom koja nije predmet oporezivanja iz razloga što je učinjena bez naknade i što je takav proizvod već bio isporučen uz obračun PDV-a potrebno je napomenuti da u Zakonu o PDV-u u BiH ne postoji pravni temelj za oslobađanje od plaćanja PDV-a za zamjenu proizvoda u garantnom roku.

Evidentiranje usluga fizičkih osoba u KUF.

Ugovor o zakupu knjižiti mjesečno u KUF, da ili ne? Fizička osoba izdala prostor pravnoj osobi, nema fakture mjesečno (ni PDV-a naravno). Različita tumačenja u praksi!
U slučaju kada se ugovore usluge u kontinuitetu od više poreznih razdoblja (mjeseci), a kada je vrijednost izvršene usluge poznata i ista za svaki mjesec društvo – korisnik usluge treba evidentirati obvezu za svaki mjesec bez obzira što nije dobio račun za izvršenu uslugu.
Dokument za evidentiranje obveze je ugovor o zakupu nekretnine.
U kontekstu PDV evidencija može se primijeniti isti pristup. Činjenica je da je istekom mjeseca izvršena usluga i da korisnik nekretnine ima obvezu evidentirati obvezu temeljem troškova najma.
U ovom slučaju se radi o uslugama, koje je pružio neobveznik PDV, odnosno fizička osoba koja ne može ispostaviti račun. Pravilnik o PDV-u, koji regulira pitanje poreznih evidencija, ne daje odgovor na koji način postupati u ovakvom slučaju.
Iz podataka koji se unose u KUF (čl. 123. Pravilnika) se može uočiti da je obveznik dužan unijeti i podatak - identifikacijski broj ili JMBG dobavljača, odnosno isporučitelja (stupac 5).
Ako podatak o JMBG identificiramo s fizičkom osobom onda bi se moglo zaključiti da je obveznik dužan svaki mjesec unijeti u KUF podatak o trošku zakupnine nekretnine od fizičke osobe, a dokument na koji će se pozivati je ugovor o zakupu.

Obračun pdv pri prodaji nekretnine koja je predmet zaloga

Banka financirala izgradnju objekta iz kreditnih sredstava. Zbog kašnjenja u izmirivanju obveza pokrenut izvršni postupak i nekretnina stečena u sudskom postupku. Obračunava li se PDV kada se ta nekretnina prodaje?

Kada su u pitanju nekretnine promet nekretninama je oporeziv samo u slučaju prijenos prava raspolaganja na novosagrađenim građevinskim objektima. U ovom slučaju se radi o nezavršenom (novom) objektu pa je evidentno da promet takvog objekta podliježe plaćanju PDV-a.
Temeljno pitanje u ovom slučaju jeste odrediti obveznika plaćanja poreza. Činjenica jeste da je temeljem sudske presude banka stupila u pravo raspolaganja nekretninom.
Međutim, iz upita bi se moglo zaključiti da će tako stečena nekretnina biti predmet prometa odnosno da će banka namiriti potraživanja od obveznika iz sredstava ostvarenih prodajom objekta. U ovakvim situacijama transakcija prodaje će se izvršiti od strane stvarnog vlasnika nekretnine prema trećoj osobi, što znači da će obveza izdavanja računa pri prodaji nekretnine i obračuna PDV biti na stvarnom vlasniku a ne na banci.

Ispravak ulaznog pdv kod izvoza opreme

Korišten ulazni PDV na osnovno sredstvo koje nije radilo (nije ostvarilo ekonomsku korist). Sada se isto prodaje kao izvoz. Jesmo li dužni uraditi ispravak ulaznog PDV-a jer osnovno sredstvo nije radilo ili ne?

U opisu situacije nema dovoljno informacija od kojih bi mogao ovisiti odgovor na postavljeni upit, u smislu duljine vremena kad nije korišteno, na koji način je evidentirano i je li uopće bilo u funkciji.
Obveza ispravke ulaznog PDV-a propisana za opremu, sukladno članku 36. Zakona o PDV-u, je propisana samo u slučaju ako obveznik prestane ispunjavati uvjete za ostvarenje ovog prava, i to u roku od pet godina od kalendarske godine u kojoj je otpočela uporaba opreme.
- Je li u ovom slučaju obveznik prestao ispunjavati uvjete za odbitak ulaznog poreza?
 Sukladno odredbi članka 63. Pravilnika o primjeni zakona o PDV-u:
 „Porezni obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i usluga imaju pravo na odbitak ulaznog poreza ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
a)    da je na računu za primljena dobra ili obavljene usluge iskazan PDV sukladno članku 55. Zakona,
b)    da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugog PDV obveznika,
c)    da za primljene isporuke prema članku 32. Zakona, nije isključeno pravo na odbitak ulaznog poreza,
d)    da je isporuka obavljena poreznom obvezniku u poslovne svrhe“.
Odredbom članka 76. stavak 4. reguliran je postupak ispravke ulaznog poreza u slučaju kada se  vrši promet opreme, koja podliježe obvezi ispravke ulaznog poreza na sljedeći način:
Ukoliko do prometa kapitalnim dobrima dođe tijekom razdoblja za ispravak, primjenjuje se sljedeće:  
b)    Ukoliko taj promet nije oporeziv, smatra se da se kapitalna dobra upotrebljavaju za neoporezive svrhe tijekom preostalog razdoblja za ispravak. Ukoliko je porezni obveznik imao pravo u potpunosti ili djelomično odbiti ulazni porez, ispravak se za preostalo razdoblje za ispravak vrši u poreznom razdoblju tijekom kojeg je došlo do prometa kapitalnim dobrima.
Izvoz dobara je oslobođen od plaćanja PDV-a pa bi se moglo zaključiti da u slučaju prodaje opreme u inozemstvo, a koja je nabavljena uz odbitak ulaznog poreza, postoji obveza ispravke ulaznog poreza za preostalo razdoblje, do pet godina od kalendarske godine u kojoj je  oprema nabavljena  i stavljena u uporabu.

Porezni status terećenja za troškove

U prilogu Vam dostavljamo račun inozemnog društva  za troškove aktuarskog izračuna rezervacije sredstava po MRS-u 19 a koji je uradio ovlašteni aktuar iz inozemstva. Treba li po navedenom računu platiti porez po odbitku, te trebamo li predavati odgovarajuće obrasce u Poreznu upravu (vezano za porez po odbitku)? Obračunava li se ulazni i izlazni PDV po navedenoj fakturi?

Iz opisa situacije i priloženog dokumenta (računa) bi se moglo zaključiti da inozemno društvo tereti društvo iz FBiH za iznos troškova za aktuarski izračun rezervacije sredstava,  koje je platio ovlaštenom aktuaru u inozemstvu.
Za te svrhe je ispostavljen račun s naslovom „prefakturirano“.
Smatramo da u ovom slučaju nije trebalo ispostaviti račun i u opisu navesti pojam "prefakturirano" iz razloga što nije došlo do stvarne isporuke od strane društva iz inozemstva   prema društvu u FBiH, a s druge strane pojam „prefakturiranja" u BiH izaziva kontraverze i to inspektori drže kao redovite isporuke dobara ili usluga.
Primjerenije bi bilo da je ispostavljena Knjižna obavijest - terećenje prema kojoj  društvo iz inozemstva tereti društvo iz FBiH za iznos troškova na ime aktuarskog izračuna rezervacije.
U ovom slučaju (KO) ne bi bilo temelja da se ovakva transakcija raspravlja u kontekstu obveze obračuna PDV-a niti  poreza po odbitku.

Odbitak pdv u slučaju nabave kataloga

Molim vas vaše stručno mišljenje kad je u pitanju uvoz kataloga naših proizvoda, koji su tiskani u inozemstvu. Ono što me zanima, je li imamo pravo koristiti PDV u poslovne svrhe, ukoliko ih uknjižimo na troškove reklame? U pitanju su katalozi koje smo u planu besplatno dijeliti kupcima i potencijalnim kupcima, kako bi imali uvid u ponudu našeg asortimana. Cijena kataloga po komadu je 7,40 EUR?

Rukovodeći se odredbom članka 5. Zakona o PDV-u („Službeni glasnik BiH˝, br. 9/05, 35/05 i 100/08) davanje bez naknade dobara na koje je korišten odbitak ulaznog PDV-a, predstavlja isporuku u neposlovne svrhe, pa bi u tom slučaju obveznik, koji je dao dobra bez naknade imao obvezu obračunati PDV ako je koristio odbitak ulaznog poreza pri nabavi tih dobara.
Međutim, u stavku 2. točka 2. članka 5. Zakona o PDV-u je naveden izuzetak prema kojemu se davanje dobara bez naknade  ne smatra prometom dobara uz naknadu ako se radi darovima male vrijednosti koji se daju u svrhu unapređivanja poslovne djelatnosti poreznog obveznika, ako se isti daju samo povremeno i ako se ne daju istim osobama.
Člankom 13. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost( „Službeni glasnik BiH“, br. 93/05, 21/06, 60/06 ,6/07, 100/07, 35/08 i 65/10) je regulirano da se  „darom manje vrijednosti, u smislu članka 5. stavak 2. točka 2. Zakona, smatra dobro pojedinačne tržišne vrijednosti manje od 20,00 KM bez PDV-a, koje obveznik daje povremeno različitim osobama (poslovnim partnerima, predstavnicima poslovnih partnera i slično), a da za to ne postoji pravna obveza“.
Iz opisa Vaše situacije bi se moglo zaključiti da se u ovom slučaju radi o daru male vrijednosti, obzirom da je vrijednost kataloga 7,40 EUR.
Pored ovog uvjeta potrebno je da osigurate podatke:
•    Popis osoba kojima su uručeni ti pokloni – zbog poštivanja obveze da ista osoba ne može dobiti više od jednog poklona navedene vrijednosti u jednom mjesecu;
•    Podatak o vremenu kada je uručen poklon – zbog ograničenja na jedan poklon u jednom mjesecu.
Ako postupite na navedeni način moći ćete koristiti odbitak ulaznog PDV pri nabavi kataloga, a pri darivanju nećete imati obvezu obračunati izlazni PDV.

PDV status sporednog prometa

Poduzeće smo koje se bavi proizvodnjom lisnatih smrznutih proizvoda, smrznutih pita i ostalih pekarskih proizvoda. Zbog takve proizvodnje nabavili smo posebne pekarske peći koje smo montirali  u velikim trgovinama  i vlastitim trgovinama. S nekim trgovinama smo sklopili ugovor o davanju peći na korištenje bez naknade u kojima će oni peći samo naše proizvode. Napominjemo da je proizvodnja takva da se naši proizvodi ne mogu prodavati u smrznutom stanju nego samo pečeni.( Niko od većih trgovačkih lanaca ne želi prodavati naše proizvode ako oni moraju investirati i uložiti u nabavku peći za pečenje). Molim da mi odgovorite kakve su nam obveze s aspekta PDV-a? Jesmo li dužni obračunati PDV za peći koje smo dali na korištenje bez naknade? Koristili smo ulazni PDV prilikom nabavke peći.

U ovom slučaju nemamo na uvid Ugovor o poslovnoj suradnji, koji ste zaključili s Vašim partnerima pa će odgovor biti ograničen samo na informacije koje ste dostavili u upitu.
Iz upita se može zaključiti da je Vaš primarni proizvod smrznuto pecivo koje se prodaje tek nakon što se ispeče. Peći za pečenje smrznutih proizvoda su samo sredstvo koje je uvjet za prodaju i koje izravno utječe na prodaju glavnog proizvoda.
U kontekstu primjene Zakona o PDV-u relevantne će biti odredbe članka 2a) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10) u kojem je reguliran glavni i sporedni promet na način:
„(1)Sukladno Zakonu o PDV-u primjenjivat će se načelo koje se odnosi na glavne i sporedne promete. Sporedni prometi imaju isti PDV tretman kao i osnovni promet koji vrši isti porezni obveznik. Promet se smatra sporednim u odnosu na osnovni promet ako on za klijenta ne predstavlja cilj sam po sebi, nego preduvjet za korištenje ili sredstvo za bolje korištenje osnovnog prometa“.  
Smatramo da se peći za pečenje smrznutih proizvoda mogu tretirati kao  sporedni promet ili sredstvo za bolje korištenje osnovnog prometa, uz uvjet da je ugovorom o poslovnoj suradnji navedeno da je peć sastavni dio prodajne cijene smrznutih proizvoda.
Ukoliko ne možete dokumentirati da je peć za pečenje sastavni dio isporuke smrznutih proizvoda i da je ista uključena u cijenu proizvoda mogao bi biti osporen odbitak ulaznog PDV pri nabavi ovih peći.
Davanje bez naknade peći za pečenje bez toga da je ista uključena u cijenu proizvoda bi imalo karakter isporuke u neposlovne svrhe.
U ovom slučaju postoji opcija privremenog iznajmljivanja opreme bez naknade sa svrhom obavljanja prometa proizvoda  u kojem slučaju bi se trebao zaključiti ugovor o iznajmljivanju u kojem bi bio ugovoren način i uvjeti korištenja opreme.

Ispravak iznosa pdv u slučaju odobrenog popusta nerezidentu

Društvu iz inozemstva smo naknadno odobrili popust za usluge iznajmljivanja prostora. Imamo li obvezu izvršiti ispravak ulaznog poreza u slučaju naknadno odobrenog popusta nerezidentu?

Odredbom članka 20. stavka 11. Zakona o PDV-u („Službeni glasnik BiH˝, br. 9/05, 35/05 i 100/08) je regulirano da obveznik koji odobri popust nakon što je već ispostavio račun za izvršenu uslugu može izvršiti ispravku iznosa PDV-a.
U tom slučaju obveznik izdaje knjižno odobrenje u kojem obavještava primatelja usluge da im odobrava popust. U knjižnoj obavijesti se navodi iznos odobrenja i iznos PDV koji se može ispraviti temeljem naknadno odobrenog popusta.
U stavku 12. članka 20. Zakona je navedeno da:
„Obveznik koji je izvršio promet dobara i usluga može ispraviti iznos PDV-a samo ako obveznik kome je izvršen promet dobara i usluga izmijeni odbitak ulaznog PDV-a i pod uvjetom da o tome pismeno izvijesti isporučitelja dobara i usluga“.
Znači, uvjet za ispravak iznosa PDV u slučaju naknadno odobrenog popusta jeste da je obveznik kome je izvršen promet dobara i usluga izmijenio odbitak ulaznog PDV-a i o tome pismeno izvijestio isporučitelja usluga.
U slučaju kada se naknadni popust odobrava nerezidentu - kupcu koji nije obveznik PDV-a u BiH nije moguće ispuniti uvjet da primatelj usluge izvrši izmjenu odbitka ulaznog PDV-a pa je upitno korištenje opcije ispravke iznosa PDV koji je obračunan na izvršene usluge nerezidentu.
Smatramo da postoji opravdani porezni rizik u slučaju da se izvrši ispravak iznosa obračunanog PDV za usluge koje su pružene nerezidentu.
Potrebno je napomenuti da je praksa inspektora i sudska praksa po ovom pitanju različita, što još više potvrđuje potencijalni rizik ispravke iznosa PDV u ovom slučaju.
U cilju izbjegavanja potencijalnog poreznog rizika preporučujemo da u knjižnom odobrenju ne iskazujete iznos PDV-a i ne provodite postupak ispravke iznosa obračunanog PDV-a po ranije ispostavljenom računu.

Promet dobara dobivenih bez naknade (gratis)

Na temelju prijema gratis proizvoda od stalnog dobavljača, imam pitanje mogu li se ti proizvodi ubaciti u maloprodaju kao i sve dr. nabavke, ili te proizvode možemo samo davat gratis? U ovom slučaju smo i pristali ih davati gratis pa bi zamolila da mi pomognete oko ove dvojbe. Također me zanima treba li nam interna odluka o davanju gratis proizvoda kupcima, te da, ako možete, dostavite primjer interne  odluke  o davanju gratis proizvoda kupcima.

U ovom slučaju Vi ste primatelj proizvoda koje ste dobili bez naknade – kao poklon pa je na Vama odluka na koji način ćete koristiti tako dobivene proizvode.
Ako je  ugovorom između Vas i dobavljača, koji poklanja proizvode, ugovorena svrha proizvoda koje dobivate na poklon, odnosno ako je navedeno u ugovoru da se proizvodi poklanjaju sa svrhom da ih Vi također poklonite poslovnim partnerima onda trebate poštovati odredbe ugovora i tako primljene proizvode klasificirati kao robu namijenjenu za  poklone.
Ako je odluka o krajnjoj svrsi primljenih poklona na Vama Vi primljene poklone možete tretirati i kao svaku drugu robu namijenjenu prodaji.
PDV tretman će ovisiti o krajnjoj namjeni ovako primljenih proizvoda. U oba slučaju će biti obračunan PDV prilikom uvoza tih proizvoda, a pravo na odbitak će ovisiti i krajnjoj namjeni.
Ako te proizvode želite prodati onda koristite odbitak ulaznog PDV-a pri nabavi istih, a u slučaju da proizvode želite pokloniti ne bi imali pravo na odbitak ulaznog PDV-a iz razloga što se takva isporuka smatra isporukom u neposlovne svrhe sukladno odredbi članka 5. stavak 2. Zakona o PDV-u.
U slučaju o davanja gratis proizvoda kupcima bilo bi dobro da se donese odluka u kojoj bi obrazložili: koji proizvodi i u kojoj količini se daju kao poklon i kome se daju. Forma odluke je slobodna uz napomenu da treba sadržavati navedene podatke

Knjiženja u slučaju gratis proizvoda kod prijema robe, razduženja robe i obveze po PDV-u

Prilikom evidentiranja gratis robe - proizvoda od poslovnih partnera, u poslovnim knjigama će se evidentirati povećanje robe na skladištu (ovisno o tome radi li se o maloprodaji ili veleprodaji prilagodit će se konta, te politici vrednovanja zaliha) i povećanje ostalih poslovnih prihoda na konto grupe 659*. Pošto ste u upitu naveli da ste se odlučili za darivanje dobivenih proizvoda odbitak ulaznog PDV-a nije moguće iskoristiti.
Još je važno napomenuti da vrijednost gratis robe mora biti određena primljenim računom ili procjenom nabavne vrijednosti te robe ukoliko niste u posjedu računa. U tom slučaju roba se mora procijeniti prema tržišnoj nabavnoj vrijednosti.
Za darivanje gratis robe kao što ste naveli u upitu da ćete učiniti, smanjit će se vrijednost robe na skladištu i priznati rashod od donacija, konto 559*, prema vrijednosti početnog priznavanja robe na skladištu.  
Napomena: tretman darivanja  u smislu poreza na dobit ovisi o korisniku donacije. Donacije dane za humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene i sportske svrhe koje porezni obveznik isplaćuje iz svojih sredstava, pravnim osobama iz članka 4. Zakona odnosno fizičkim osobama koje nemaju drugih primanja, predstavljaju porezno priznat rashod do visine od 3% ukupnog prihoda u poreznom razdoblju.

Posebna naknada zbog neblagovremenog plaćanja obveza

Primjena članka 14. Zakona o financijskom poslovanju: (Posebna naknada za troškove koji su prouzročeni vjerovniku zbog dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčane obveze u poslovnim transakcijama) - (1) U poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, ako dužnik zakasni s izvršenjem novčane obveze, vjerovnik ima pravo, bez ikakve daljnje opomene, na posebnu naknadu u iznosu 100,00 KM. (2) Vjerovnik ima pravo na posebnu naknadu iz stavka (1) ovoga članka bez obzira na to je li pretrpio štetu zbog dužnikovog kašnjenja. (3) Odredbe st. (1) i (2) ovoga članka ni na koji način ne umanjuju, ne ograničavaju niti isključuju pravo vjerovnika na naknadu štete, troškove postupka prinudne naplate i ostala prava koja mu pripadaju zbog dužnikovog kašnjenja. Odnosi li se iznos naknade od 100,00 KM na svaki pojedinačni račun ili na dug u cjelini? Je li naknada oporeziva PDV-om? Podliježe li obvezi fiskalizacije? Način iskazivanja: na posebnom računu ili prilikom slijedeće isporuke dobara/usluga?

U predmetnom članku se koristi pojam poslovna transakcija što upućuje na zaključak da se posebna naknada obračunava po svakoj transakciji ili računu ispostavljenom za izvršenu transakciju.
Sukladno odredbi članka 20. stavak 10. točka 3. Zakona o PDV-u („Službeni glasnik BiH˝, br. 9/05, 35/05 i 100/08)  u poreznu osnovicu se ne uključuje:
„3. iznosi kamata koje je prodavatelj, odnosno davatelj usluga obračunao na iznos koji je kupac dugovao, ako se iz ugovora ili druge dokumentacije o uplatama može utvrditi koji se dio uplata odnosi na kamate“. Smatramo da se naknada za troškove koji su prouzročeni vjerovniku zbog dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčane obveze u poslovnim transakcijama može klasificirati kao kamata koja ne podliježe obvezi obračuna PDV-a.
Prema definiciji iz zakona o fiskalnim sustavima  („Službene novine FBiH“, broj: 81/09):
Promet/Evidentirani promet predstavlja podatke o vrijednosti prodanog dobra, odnosno izvršene usluge.  
Obračun posebne naknade za troškove koji su prouzročeni vjerovniku zbog dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčane obveze u poslovnim transakcijama ne predstavlja  vrijednost prodanog dobra niti izvršene usluge, pa se prema tome ne može smatrati predmetom evidentiranja putem fiskalnog uređaja.
Obzirom da obračun posebne naknade zbog neblagovremenog plaćanja obveze ne predstavlja poslovnu transakciju za istu se ne bi trebao ispostavljati račun već KO ili terećenje za iznos posebne naknade.

Evidentiranje kupovine zemljišta u poreznim i knjigovodstvenim evidencijama

Unosimo li ugovor o kupoprodaji zemljišta u KUF? Knjižimo li na konto 020 po ugovoru ili po uplatama?
Sukladno odredbama članka 25. stavak 2. Zakona o PDV-u promet zemljišta je oslobođen od plaćanja PDV-a. Prema tome bez obzira je li prodavatelj zemljišta registrirani PDV obveznik ili je to fizička osoba (neobveznik) prilikom prodaje zemljišta neće se obračunati PDV, naravno, uz poziv na oslobađanje iz čl. 25. st. 2. Zakona.
Dokument koji će pratiti promet zemljišta je ugovor o kupoprodaji, notarski obrađen i ovjeren. Ako prodaju zemljišta vrši obveznik PDV-a onda je obvezan, pored ovjerenog ugovora o kupoprodaji zemljišta, ispostaviti račun sa svim elementima koje propisuje članak 107. Pravilnika o primjeni zakona o PDV-u, a ako prodaju zemljišta vrši fizička osoba onda će biti dovoljan samo ovjereni ugovor koji prati promet zemljišta.
Kupac zemljišta, registrirani PDV obveznik, će u KUF evidentirati račun ili ugovor u ovisnosti od koga je zemljište nabavljeno.
Knjiženje se obavlja po ugovoru odnosno računu i knjigovodstveno evidentiranje nabave zemljišta nije uvjetovano plaćanjem istog.

PDV status prodaje imovine društva

Na koji način možemo izvršiti prijenos osnovnih sredstava poduzeća A na poduzeće B u situaciji kada je prodano poduzeće A poduzeću B. Mora li se platiti PDV i ima li opcija da se izbjegne?
Smatramo da u ovom slučaju upit nije pravilno formuliran i da se ne radi o „prodaji društva A društvu B“ već o prijenosu - prodaji imovine društva A društvu B.
Pod pretpostavkom da se radi o prodaji imovine društva A društvu B moguća je opcija da se prodaja cjelokupne ili dijela imovine društva A društvu B izvrši bez obračuna PDV-a.
U ovom slučaju bi se primijenile odredbe članka 7. Zakona o PDV-u („Službeni glasnik BiH“, br. 9/05, 35/05 i 100/08) i odredbe članka 76. stavak 4. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10).
Uvjeti za primjenu članka 7. stavak 2. Zakona su:
-    da je stjecatelj porezni obveznik ili tim stjecanjem postane porezni obveznik,
-    da stjecatelj imovine produži da obavlja istu gospodarsku djelatnost,
-    da kupac ima mogućnost da dobije istu stopu za odbijanje ulaznog poreza kao prodavatelj.
Pored navedenih uvjeta prenositelj cjelokupne ili dijela imovine iz članka 7. stavak (2) Zakona je dužan stjecatelju dostaviti:  
-    podatak o vrijednosti nabavljenog dobra bez PDV-a: 
-    podatak o iznosu ostvarenog odbitka ulaznog poreza po osnovi nabave dobara: 
-    podatak o početku prve uporabe dobara. 
Također, prodavatelj poslovne imovine je dužan da, u roku od 8 dana od dana prodaje, izvijesti Upravu za neizravno oporezivanje (u daljnjem tekstu: UNO) o identitetu novog vlasnika poslovne imovine i iznosu koji je plaćen za nju.
Stjecatelj imovine sukladno čl.7.st.2. je dužan prihvatiti da preuzme obvezu vršenja ispravke ulaznog PDV-a koji je isporučitelj odbio na tu imovinu, odnosno dati pisanu izjavu da će preuzeti obvezu vršenja ispravka za preostalo razdoblje za ispravak.

Obveza obračuna penala i njihov utjecaj na iznos PDV

Trebamo obračunati penale kupcu. Hoćemo li na penale obračunati PDV, a ako ne na koji članak zakona se trebamo pozvati?
Penal je ugovorena (novčana) odšteta zbog nepravodobna ispunjenja obveze. Iz definicije pojma penala se može zaključiti da se radi o uvjetnoj kategoriji, odnosno da prodavatelj ima pravo na novčanu odštetu (penal) ako je ista dogovorena između prodavatelja i kupca i navedena u pisanom ugovoru.
U slučaju da su penali ugovoreni, prodavatelj može kupcu zaračunati penal u visini dogovorene novčane naknade zbog neispunjenja obveza iz ugovora.
Sukladno odredbama članka 20. stavak 10. točka 3. Zakona o PDV-u u poreznu osnovicu se ne uključuju:
„iznosi kamata koje je prodavatelj, odnosno davatelj usluga obračunao na iznos koji je kupac dugovao, ako se iz ugovora ili druge dokumentacije o uplatama može utvrditi koji se dio uplata odnosi na kamate“.
Ako pojam kamate identificiramo s pojmom penala onda bi mogli zaključiti da na iznos penala, koji je prodavatelj zaračunao kupcu zbog neispunjenja ugovorenih obveze, se ne obračunava PDV, pod uvjetom da se iznos penala posebno utvrdi i izrazi na obračunu

Zamjene dobara u garantnom roku

 Isporučili smo kupcu opremu i ispostavili račun za izvršenu isporuku. Nakon primitka opreme kupac nas je usmeno kontaktirao i rekao da jedan dio opreme nije u redu. Mi smo posebno uvezli dio koji je neispravan i prilikom carinjenja nam je obračunan PDV i carina unatoč tome što uvezeni dio nismo plaćali dobavljaču iz inozemstva iz razloga reklamiranja istog. Kako postupiti u ovom slučaju pri odbitku ulaznog poreza kod uvoza i isporuci zamjenskog djela našem kupcu. Hoćemo li ispostaviti račun i obračunati PDV?
Činjenica da je UNO prilikom uvoza i carinjenja proizvoda izvršila obračun PDV-a potvrđuje da je uvoz dobara za svrhe zamjene u garantnom roku predmet oporezivanja PDV-om.
Daljnji PDV status uvezenog proizvoda ovisit će od namjene istog.
Ako obveznik uvozi dobro sa svrhom da obavi oporezivi promet onda je stekao uvjet za odbitak ulaznog PDV-a obračunanog i plaćenog prilikom uvoza, a u daljnjem prometu će imati obvezu obračunati PDV za izvršenu isporuku tog dobra.
Ako obveznik uvozi proizvod s namjerom da taj proizvod nekome da bez naknade onda takva isporuka ima karakter isporuke u neposlovne svrhe.
U tom slučaju obveznik ne bi trebao koristiti odbitak ulaznog poreza prilikom uvoza (nabave) tog dobra, a prilikom predaje bez naknade kupcu ne bi imao obvezu obračunati PDV.
Međutim, ako je pri nabavi koristio odbitak ulaznog poreza, a tako nabavljeno dobro kasnije dao bez naknade onda bi bio u obvezi obračunati PDV na tako izvršenu isporuku, bez obzira što je dobro dao bez naknade i u svrhu zamjene ranije reklamiranog proizvoda.
Iako ima smisla da se zamjena proizvoda bez naknade u garantnom roku smatra isporukom koja nije predmet oporezivanja iz razloga što je učinjena bez naknade i što je takav proizvod već bio isporučen uz obračun PDV-a potrebno je napomenuti da u Zakonu o PDV-u u BiH ne postoji pravni temelj za oslobađanje od plaćanja PDV-a za zamjenu proizvoda u garantnom roku.

Otpis opreme i porezni učinci otpisa

Prilikom popisa opreme popisna komisija je utvrdila da su neki strojevi neupotrebljivi i predložila da se izvrši otpis istih. Pored otpisa neupotrebljivih strojeva imali smo situaciju da je jedan stroj (viličar) uništen u požaru koji je izbio u prostoru - hali društva. Imamo li obvezu obračunati PDV na opremu koja je neupotrebljiva i na opremu koja je uništena u požaru?
Dugotrajna  materijalna imovina se u poslovnim knjigama (bilanci) poduzetnika priznaje sve dok od korištenja te imovine poduzetnik ostvaruje buduće ekonomske koristi.
Onog trenutka kada društvo procijeni da od korištenja materijalne imovine više neće ostvarivati nikakve buduće ekonomske koristi, imovina bi se trebala prestati priznavati u poslovnim knjigama, odnosno trebalo bi ju otpisati (rashodovati). U formalnom smislu potrebno je da društvo donese odluku o otpisu imovine u kojoj utvrđuje i način otuđenja (uništenje, darovanja ili eventualno prodaju).
Porezni aspekt će ovisiti od knjigovodstvenog stanja opreme, koja je predmet otpisa, i načina provođenja otpisa.
a)    Ako je knjigovodstveno stanje opreme 0, odnosno ako je oprema amortizirana, a donijeta je odluka o uništenju opreme, otpis neće imati utjecaja na prihode i rashode, odnosno na financijski rezultat društva.
b)    U kontekstu PDV-a otpis neće proizvesti učinak obračuna PDV-a, a izuzetno može proizvesti obvezu ispravke ulaznog PDV-a sukladno članku 36. Zakona o PDV-u, ako se radi o otpisu opreme čija nabavna cijena prelazi iznos od 10.000,00 KM, a koja se otpisuje u roku od pet godina od kalendarske godine u kojoj je otpočela uporaba opreme. U ovom slučaju bi se vršio ispravak ulaznog PDV za preostalo razdoblje do 5 godina od uporabe opreme. Ako je knjigovodstveno stanje opreme više od 5% knjigovodstvene vrijednosti otpis opreme se smatra porezno priznatim rashodom, a u kontekstu PDV-a obveznik bi imao obvezu obračunati PDV na iznos knjigovodstvene vrijednosti opreme. Ovako izvršen otpis, u kontekstu PDV-a, imao bi tretman isporuke u neposlovne svrhe pa bi obveznik imao obvezu ispostaviti interni račun s obračunanim PDV-om.
c)    Uništenje opreme(viličara) u požaru predstavlja djelovanje više sile i u kontekstu PDV, a sukladno odredbi članka 11. točka 3. Pravilnika o primjeni zakona o PDV, manjak dobara koji se može pravdati višom silom ne podliježe oporezivanju.
U kontekstu poreza na dobit manjak nastao kao posljedica djelovanja više sile se smatra porezno priznatim rashodom.