Časopisa Financijski propisi i praksa broj: 8/23

Ova nam je jesen donijela iznenađenja u obliku ponovno procvjetalih šljiva i trešanja. Klimatske promjene, kažu oni koji to pomno prate, krive su što se poremetilo, uz sve ostalo, i reproduktivno pamćenje naših voćaka. I ne samo to. Kada se vagao i još važe urod, a jesen je oduvijek doba branja i vaganja rezultata mukotrpnih poljodjelskih radova, godina je, već sada se može reći, ozbiljno podbacila. Prema procjeni mnogih poljoprivrednika, vjerojatno će je svrstati, prema količini uroda, u jednu od najsiromašnijih u posljednjim desetljećima. Za prodati, preraditi i spremiti za zimu ove će jeseni biti manje domaćega krumpira i grožđa, jabuka i šljiva, te drugih plodova kojima zemlja uzvraća ljudima za predani rad na njoj.

Zajednički poslovi ili izvorno zajednički aranžmani (engl. Joint Arrangements) podrazumijevaju obavljanje posla s dva li više sudionika između kojih su odnosi definirani ugovorom. Osnovna značajka zajedničkih poslova je zajednički rad i zajedničko upravljanje. Za razliku od drugih povezanih društava kod kojih odlučuju društva s najvećom glasačkom moći najčešće zasnovanom na vlasništvu, kod zajedničkih poslova nikad jedan sudionik ne može odlučivati sam. Smisao udruživanja radi zajedničkog posla je sinergijsko povećanje poslovne snage i sposobnosti koja bi bila manja bez udruživanja. U današnjem vremenu u zajednički aranžmani su oblik poslovanja koji je u porastu posebno u području naprednih tehnologija. Iako kod nas ima zanimljivih i uspješnih zajedničkih poslova većina njih nisu značajnije javno eksponirani kao zajednički. Sudionika u zajedničkim poslovima ima među obveznicima primjene MSFI-jai među obveznicima primjene MSFI-ja za MSS. Odnose među sudionicima u zajedničkim poslovima regulira MSFI 11 – Zajednički poslovi

Iako se svi aspekti nefinancijskog izvještavanja trenutno ponajviše razmatraju iz pozicija organizacija javnog sektora, uzimajući u obzir značaj javnog sektora za države kao što je Bosna i Hercegovina, ne može se zanemariti ni pitanje izvještavanja o održivosti u organizacijama javnog sektora. Ovo pitanje ima tim veći značaj jer pod njegov obuhvat spadaju javna poduzeća koja su nerijetko za države regije, ne samo Bosne i Hercegovine, u grupaciji velikih poduzeća te tako i predvodnici svih značajnijih promjena u propisima i zakonima. Uloga javnog sektora kada su u pitanju trendovi izvještavanja ne samo da nije zanemariva nego je značajna, osobito kada su u pitanju korisnici usluga javnog sektora. Rad će iznijeti ključne aspekte problematike izvještavanja o održivosti u javnom sektoru.

U današnje vrijeme na razvoj statistike značajno su utjecali računari i softveri za statistiku. Pravilnom primjenom statističkih metoda u reviziji omogućuje se internim revizorima jednostavnije praćenje procedura i poboljšanja rada interne revizije. Statističke metode se danas primjenjuju u različitim područjima istraživanja, tako i u reviziji. Uzorkovanje je metoda koja se najčešće koristi u reviziji prilikom donošenja zaključka o cijeloj populaciji, odnosno ocjenjivanju realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja i poslovanja poduzeća. Revizorsko uzorkovanje danas se često primjenjuje jer skraćuje revizorske postupke, a time štedi vrijeme i novac poduzeća. Statistika se koristi u računovodstvu i reviziji, obzirom da se radi o velikom broju podataka koje je neophodno uspoređivati.

Porezna evazija predstavlja nezakonito izbjegavanje plaćanja poreza. Na primjer, to se može učiniti netočnim prikazivanjem ostvarenog prihoda ili iskazivanjem većih poslovnih rashoda. Posljedica povećanja porezne evazije jeste erozija poreznih prihoda. Manjak prikupljenih prihoda rezultira deficitom koji je moguće financirati ili daljnjim povećanjem (što samo produbljuje sklonost evaziji i veličinu sive ekonomije) ili zaduživanjem, čime se povećava porezni teret budućih generacija. Porezna evazija je pojava prisutna u svim ekonomijama, kako razvijenim, tako i nerazvijenim. Osnovno stremljenje poreznih obveznika je da plaćaju što manje na ime poreza. U uvjetima narušene financijske discipline i značajnog stupnja korupcije ova pojava je daleko prisutnija. U zemljama gdje funkcionira pravna država samo „najhrabriji“ se usuđuju izbjeći plaćanje poreza. Ključni elementi u borbi protiv porezne evazije moraju biti precizni i jasni porezni zakoni i njihova nesmetana i dosljedna primjena, kao i stručna i dobro organizirana porezna administracija. Međutim, u turbulentnom okruženju i političkoj neizvjesnosti teško je izgraditi stabilan porezni sustav. Zemlje u tranziciji, moraju provesti niz promjena kako u poreznom, tako i ukupnom ekonomskom sustavu. Ali, ni države s izgrađenim poreznim sustavima ne mogu u potpunosti spriječiti pojavu porezne evazije. One stalno moraju biti na oprezu, jer se upravo u ovakvim zemljama stalno pojavljuju novi načini (kako legalni, tako i ilegalni) i financijske konstrukcije koje omogućavaju izbjegavanje plaćanja poreza. Borba određene zemlje protiv porezne evazije podrazumijeva osim stabilne ekonomske i političke situacije, i stvaranje svijesti poreznih obveznika o potrebi plaćanja poreza. Struktura javne potrošnje i kvaliteta javnih usluga izravno su povezani s količinom prikupljenih državnih prihoda. Evazija dovodi do distorzije cjelokupnog poreznog sustava, povećanje evazije poreza uglavnom prati povećanje ukupnog poreznog opterećenja. U sferi oporezivanja pravnih osoba (poduzeća, korporacija) prisutan je specifičan oblik izbjegavanja plaćanja poreza – utanjena kapitalizacija (engl. thin capitalisation). U stvari, izbjegavanje plaćanja poreza predstavlja glavni uzrok pojave ovog fenomena.

Njemačko Ministarstvo financija na svojim web stranicama objavilo je publikaciju pod naslovom „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi 2022.“ (Die wichtigsten Steuern im Internationalen Vergleich 2022) (izdanje kolovoz 2023., pravno stanje na datum 31. prosinca 2022.). U nastavku se za naše čitatelje daje prilagođeni prijevod spomenute publikacije s najznačajnijim tabličnim podatcima. Objava je dozvoljena uz navođenje izvora.

Institut vraćanja izvezene domaće robe omogućuje oslobođenje od plaćanja uvoznih davanja pri povratu domaće robe (ranije bh. robe) u Bosnu i Hercegovinu, što je bila izvezena iz carinskog područja Bosne i Hercegovine te je se u roku od tri godine istom stanju/nepromijenjenu vraća u carinsko područje BiH i pušta u slobodan promet.

Navedenim člankom dajemo prikaz uvjeta za izdavanje schengenske vize za boravak i rad državljana Europske unije i europskog gospodarskog prostora što je propisano odredbama Zakona o strancima (Narodne novine, broj 133/20, 114/22 i 151/22), Uredbom o Hrvatskom viznom informacijskom sustavu (Narodne novine, broj 36/13 i 105/17) i Pravilnikomo boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 20/22 i 155/22).

Tihana Bevanda, dipl. iur. PITANJA I ODGOVORI IZ OBLASTI CARINE
Ernevaza Hrustanović, dipl. iur. PITANJA I ODGOVORI IZ RADNOG ODNOSA
VI STE PITALI – FIRCON ODGOVARA

GOSPODARSKA STATISTIKA

Robna razmjena s inozemstvom BiH
Vanjska trgovina
Turizam
Industrijska proizvodnja
Cijene
Zaposlenost i nezaposlenost
Plaće
Mirovine