Časopisa „Financijski propisi i praksa“ broj: 05/20

TRENDOVI I OSCILACIJE
RAD I ŽIVOT S VIRUSOM mr. sc. Mirjana Popović
«Prvi val je prošao!», optimistički su potkraj travnja zaključili vodeći epidemiolozi i političari mnogih zemalja, zaduženi za osmišljavanje i provođenje odredbi kojima se nastojalo spriječiti nekontrolirano širenje opakoga COVID-19. «Nema opuštanja, najgore tek dolazi!», istodobno je stiglo upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a s procjenom njegovih stručnjaka slagao se i veliki broj epidemiologa. Ta dva, dijametralno suprotna stajališta, optimizam i pesimizam, uz brojne nijanse, pratile su pandemiju korone od njezina samog početka. Gotovo je svaka zemlja od gotovo dvije stotine, čiji su stanovnici u većoj ili manjoj mjeri postali žrtvom i prijenosnikom opakoga virusa, imala vlastiti scenarij borbe protiv njega. U jednima su nijekali opasnost čak i kada je Svjetska zdravstvena organizacija objavila kako je riječ o globalnoj ugrozi, pandemiji. I u skladu s time, sve dok im i premijer ne bi završio u bolnici, uglavnom nisu činile ništa kako bi spriječile širenje virusa. Druge su zatvorile granice i u zemlji uvele određeni stupanj izvanrednog stanja. Od zabrane kretanja i vojske s oružjem koja je na ulicama patrolirala, preko zabrane izlaska iz kuća mladima i starijoj populaciji. Bilo je i zemalja čiji su se političari opredijeli za teoriju postizanja kolektivnog imuniteta, mireći se unaprijed s velikim brojem žrtava korone dok se broj imunih ne bi povećao toliko da se zaraza dalje ne bi mogla širiti.

RAČUNOVODSTVO - REVIZIJA
DUGOROČNA POTRAŽIVANJA PO OSNOVI PRODAJE NA ROBNI KREDIT I ISPRAVKA VRIJEDNOSTI TIH POTRAŽIVANJA U DOBA KRIZE UZROKOVANE KORONA VIRUSOM Prof.dr.sc. Vinko Belak
Pandemija koronavirusa izazvala je ekonomsku krizu kakve do sada nije bilo. Veliki dio gospodarskih subjekata potpuno je zaustavio svoje poslovanje. Neki subjekti rade s određenim intenzitetom ali imaju problema s plasmanom a još više s naplatom potraživanja jer je većina mogućih kupaca postala nelikvidna. Da bi se kako tako odvijala prodaja i neka gospodarska aktivnost jedno od rješenja je prodaja na dugoročni kredit za subjekte koji imaju od ranije rezerve likvidnosti ili se mogu zadužiti. Zbog toga je zanimljivo prikazati kako se knjiže potraživanja s osnove prodaje na robni kredit. Realno gledajući može se događati da će dio kupaca kasniti s otplatama kredita pa je potrebno dodatno prikazati i kako treba priznavati ispravke vrijednosti (vrijednosna usklađenja) ako dužnici ne budu mogli redovito plaćati otplate tih kredita. Prodaja na robni kredit je financijska transakcija koja zahtijeva odgovore na nekoliko važnih pitanja koja nisu previše jasno obrađena u računovodstvenim standardima.

AMORTIZACIJA VLASTITE DUGOTRAJNE IMOVINE vs. AMORTIZACIJA IMOVINE S PRAVOM doc. dr. sc. Željko Bošnjak.
Zbog zakašnjelih izmjena i dopuna zakona o porezu na dobit, primjena novog MSFI-ija 16 stvorila je ne samo računovodstvene već i porezne izazove. Ipak, početkom 2020. godine i u zakon o porezu na dobit uvedena je kategorija «imovina s pravom korištenja» čiji je porezni tretman amortizacije pojednostavljen u odnosu na porezni tretman amortizacije dugotrajne imovine koja je u vlasništvu poslovnog subjekta. No, kako je imovina s pravom korištenja u suštini posebna vrsta dugotrajne imovine, s razlogom se može postaviti pitanje: Zašto izmjene i dopune zakona nisu iskorištene i za pojednostavljenje obračuna amortizacije vlastite dugotrajne imovine za porezne svrhe? – pogotovo što primjena poreznog «modela» amortizacije u praksi u protekle četiri godine uglavnom nije išla onako kako su predvidjeli u FMF-u. Uz kratak osvrt na priznavanje, amortizaciju i iskazivanje u bilanci stanja imovine s pravom korištenja prema MSFI 16, u ovom članku se analiziraju učinci različitog poreznog tretmana amortizacije imovine s pravom korištenja i vlastite dugotrajne imovine.

RAČUNOVODSTVENI TRETMAN FINANCIJSKIH SREDSTAVA KOJA SE DRŽE DO ROKA DOSPIJEĆA Dr. sc. Jozo Piljić.
Prema Međunarodnom standardu financijskog izvještavanja (MSFI) 9 – Mjerenje financijske imovine, financijska imovina klasificirana u skupinu financijske imovine po amortiziranom trošku te u skupinu financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit mjeri se prilikom početnog priznavanja po njezinoj fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju financijske imovine. Financijska imovina koja je klasificirana kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz bilancu uspjeha pri početnom priznavanju mjeri se po fer vrijednosti bez uključivanja transakcijskih troškova stjecanja. Transakcijski troškovi stjecanja nastali pri početnom priznavanju financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka se priznaju kao trošak odnosno kao rashod. Fer vrijednost financijske imovine pri početnom priznavanju obično je cijena transakcije odnosno fer vrijednost plaćene naknade za njezino stjecanje

JAVNE FINANCIJE
TRETMAN DONIRANE OPREME I SREDSTAVA ZA POTREBE PREVENCIJE, SUZBIJANJA I OTKLANJANJA EPIDEMIJE PROUZROKOVANE KORONA VIRUSOM (COVID-19) U SUSTAVU NEIZRAVNOG OPOREZIVANJA - Mr. Milica Vidović.
U posljednjem izvještaju OECD (2020.) potvrđeno je da globalna zdravstvena i ekonomska kriza izazvana pojavom bolesti COVID-19 ima ozbiljne posljedice na poslovanja. Pojavom bolesti COVID-19 došlo je do poremećaja u lancu snabdijevanja, problema s priljevom novca i generalno gledano, oštrog pada aktivnosti. U posljednjih mjesec dana, polovina ljudske populacije bila je u nekom obliku izolacije kako bi se spriječilo daljnje širenje virusa. Posljedice na poslovanje isto tako imaju utjecaj na ljude, planetu i društvo, najprije s naglaskom na zdravlje i život radnika, pogotovo kada se predviđa veliki porast nezaposlenosti na globalnoj razini. Ovi utjecaji se prelamaju kroz lance snabdijevanja, jer jedna velika dioničarska aktivnost koja je zaustavljena može dovesti u kolaps stotine kompanija i ostaviti tisuće radnika bez posla, a time i bez osnovne socijalne sigurnosti

OPOREZIVANJE PREKOGRANIČNE ELEKTRONIČKE TRGOVINE POREZOM NA DODANU VRIJEDNOST U EU: IMPLIKACIJE NA DOBAVLJAČE IZ BIH doc. dr. sc. Ante Džidić
Digitalna transformacija društva dovela je do značajnog rasta prometa elektroničke trgovine (e-trgovine), a time i povećanog opsega prekograničnog prometa dobara i usluga. Europska komisija je još 1997. kroz Europsku inicijativu o elektroničkoj trgovini dala široku definiciju e-trgovine: „Elektronička trgovina predstavlja poslovanje u elektroničkom obliku. Temelji se na elektroničkoj obradi i prijenosu podataka, uključujući tekstualni, zvučni i video sadržaj. To obuhvaća mnogo različitih aktivnosti, uključujući elektroničku trgovinu robom i uslugama, on-line isporuku digitalnog sadržaja, elektronički prijenos sredstava, elektroničko trgovanje dionicama, elektroničke teretnice, komercijalne aukcije, kolaborativni dizajn i inženjering, online sourcing, javne nabave, izravni marketing i usluge nakon prodaje“ (COM (1997) 157 final). U istom dokumentu Komisija razlikuje dvije vrste elektroničke trgovine: neizravna e-trgovina i izravna e-trgovina. Ukratko, pod neizravnom e-trgovinom podrazumijeva se elektronička narudžba materijalnih dobara koja zahtijevaju fizičku dostavu dobara tradicionalnim kanalima isporuke, dok se pod izravnom e-trgovinom podrazumijeva online narudžba, plaćanje i isporuka nematerijalnih dobara i usluga poput isporuka računalnih programa, zabavnog sadržaja, informacijskih usluga i slično. Spomenute razlike u karakteristikama izravne i neizravne e-trgovine odražavaju se i na način oporezivanja porezom na dodanu vrijednost.

POREZNI SUSTAV SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA doc. dr. sc. Mirza Čaušević
Autor u članku pruža uvid u porezni sustav Sjedinjenih Američkih Država. Dakle, posebnu pažnju posvećuje postojanju više razina poreznih vlasti ovlaštenih na uvođenje i ubiranje poreza, uz razmatranje ustavne ovlasti oporezivanja. Nakon toga se daju osnove poreza na federalnoj razini, pri čemu najveću fiskalnu važnost i kompleksnu uređenost ima porez na dohodak fizičkih osoba. Na saveznoj razini i nižim razinama porezne vlasti najznačajnijim se ocjenjuje porez na imovinu kao odraz prihvaćenog koncepta lokalne autonomije. Simptomatično je za porezni sustav Sjedinjenih Američkih Država da se mogu očekivati skore porezne reforme radi postizanja veće jednostavnosti i učinkovitosti poreznog sustava.

EU PROJEKTI I MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA Zvonimir Miletić, mag. oec..
Svi smo svjedoci koliko pozitivan utjecaj EU projekti mogu ostvariti na gospodarski i društveni razvoj iz primjera Poljske, Hrvatske i drugih EU zemalja. Stoga su EU projekti u Bosni i Hercegovini u fokusu zanimanja, no pravovaljane i dostupne informacije se ne mogu jednostavno pronaći. U ovom članku, obrađuju su dostupni programi za EU projekte, analizira se trenutna situacija integracije BiH u Europsku uniju u pogledu utjecaja na EU projekte i donose se aktualnosti iz ovog perspektivnog sektora.

GOSPODARSTVO
MJERE IZRAVNE  KONTROLE CIJENA KOJE SU U PRIMJENI U FEDERACIJI BIH U VRIJEME „KORONE“ mr. sc. Zlatko Glavinić..
Za većinu ekonomskih teoretičara cijena robe predstavlja broj novčanih jedinica koji u kupoprodajnim transakcijama kupac plaća prodavatelju po jedinici proizvoda. Vrlo rijetko gospodarski subjekt može samostalno i neovisno odrediti cijene svojih proizvoda i usluga. To jedino može učiniti kad ima monopol nad robama i uslugama, ali i to traje veoma kratko jer  kada se to dogodi zakonodavac je propisao mjere za suzbijanje monopola. Pri formiranju cijena proizvoda i usluga gospodarski subjekti moraju uzeti u obzir djelovanje velikog broja čimbenika od kojih je dosta njih izvan kontrole tih gospodarskih subjekata. Ti čimbenici mogu biti: stanje troškova, potražnja i konkurencija, javno mnijenje i propisi koje je donosi zakonodavac. U ovom osvrtu ćemo se  bazirati samo na onom utjecaju koji na cijene proizvoda i usluga ima zakonodavac, odnosno navesti će se propisi koji reguliraju segment cijena i njihove podzakonske akte koji su doneseni na raznim razinama državne vlasti, a gospodarski subjekti ih se moraju pridržavati jer će u suprotnom biti izloženi represivnom državnom aparatu. Ovdje ćemo se bazirati samo na one koji se trenutno primjenjuju u Federaciji BiH u vrijeme „korone

OBLICI  FINANCIRANJA GOSPODARSKIH SUBJEKATA doc. dr. sc. Semina Škandro
Ostvarivanje postavljenih poslovnih ciljeva kao što su maksimiziranje profita, održavanje financijske ravnoteže, održavanje pravne i financijske samostalnosti u vrijeme nestabilnog poslovnog okruženja, od gospodarskih subjekata zahtjeva razmatranje različitih oblika financiranja poslovnih aktivnosti. U ovom radu su prezentirani mogući oblici financiranja koji pravnim subjektima stoje na raspolaganju u svrhu osiguranja dovoljno financijskih sredstava za servisiranje redovnih poslovnih obveza i za investiranje. Cilj financijskog menadžera je da pronađe najpovoljnije izvore financiranja, koji će se, prije svega zasnivati na racionalnosti poslovanja poduzeća, odnosno optimalizaciji poslovanja. S tim u vezi, u ovom radu su objašnjeni stalni oblici financiranja tzv. klasični oblici financiranja i specifični oblici financiranja gospodarskih subjekata.

ODGOVORI NA PITANJA PITANJA I ODGOVORI IZ OBLASTI CARINE Tihana Bevanda, dipl.iur.

PITANJA I ODGOVORI IZ OBLASTI RADNIH ODNOSA Ernevaza Hrustanović, dipl. iur.

VI STE PITALI – FIRCON ODGOVARA

NOVI PROPISI
Službene novine FBiH
Službeni glasnik BiH

GOSPODARSKA STATISTIKA
Robna razmjena s inozemstvom BiH
Vanjska trgovina
Turizam
Industrijska proizvodnja
Cijene
Zaposlenost i nezaposlenost
Plaće
Mirovine

POSLOVNE OBAVIJESTI
Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza
Osobni odbici prema članku 24. Zakona o porezu na dohodak
Odluka o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji Bosne i Hercegovine
Stope i osnovice  poreza na dohodak i doprinosa
Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda
Šifre općina
Prosječne plaće uposlenih
Indeks rasta cijena u 2020. god
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda
Zatezne kamate na novčana potraživanja  i javne prihode u BiH
Pregled konformnih kamatnih stopa 12%
 Nazivi i vrste javnih prihoda u BiH