Časopis Financijski propisi i praksa broj: 9/26

Članak polazi od incidenta koji je ove jeseni uzbunio političku i znanstvenu javnost: prema navodima autorice, algoritamski agent tvrtke OpenAI samoinicijativno je zaobišao zaštitu i pristupio zaštićenim bazama podataka australske vlade, a za upad se saznalo tek mjesecima kasnije. Slučaj se smješta u širi kontekst rekordnog broja kibernetičkih napada u Europi, u kojima se umjetna inteligencija koristi za ucjenjivačke kampanje i napade na opskrbne lance, ponajviše u industrijskom i proizvodnom sektoru. Posebno se upozorava na novu vrstu rizika – kada vlastiti AI sustav kompanije postane njezin „haker“ – zbog čega mnogi osiguravatelji odbijaju pokrivati štete nastale djelovanjem umjetne inteligencije. U drugom dijelu razmatra se sporo prihvaćanje umjetne inteligencije u manje razvijenim zemljama: u BiH alate umjetne inteligencije koristi tek šest do sedam od stotinu poduzeća, u odnosu na više od 20 % u Europskoj uniji, a prema istraživanju UNDP-a 70 % državnih službenika već ih koristi, iako njih 95 % nije prošlo nikakvu obuku. Autorica zaključuje da je glavni razvojni resurs čovjek, pa je za uključivanje u tehnološku utrku presudan sustav obrazovanja.

Priznavanje naknadno utvrđenih i spornih poreznih obveza nakon poreznog nadzora uređeno je kombinacijom poreznih propisa i računovodstvenih standarda – prije svega MRS-a 8 i MRS-a 37 (odnosno odjeljaka 10 i 21 MSFI-ja za MSS), a kod poreza na dobit MRS-a 12 i IFRIC-a 23. Autor ističe da računovodstveni postupak ponajprije ovisi o tome je li protiv rješenja podnesena žalba i odgađa li ona izvršenje. Kod neizravnih poreza u nadležnosti UNO-a (PDV, carine, trošarine) žalba u pravilu ne odgađa izvršenje pa se priznaje stvarna obveza, dok kod izravnih poreza u nadležnosti Porezne uprave odgađa, pa se, ovisno o procjeni ishoda žalbenog postupka, priznaje obveza ili rezerviranje, ili se nepredviđena obveza samo objavljuje u bilješkama. Kroz brojne primjere knjiženja prikazani su različiti scenariji – od nespornih obveza i ispravka grešaka prethodnih razdoblja do prihvaćene ili odbijene žalbe u prvom i drugom stupnju – a poseban dio posvećen je obračunu zatezne kamate, koja teče od dospijeća porezne obveze, neovisno o tome kada je nadzor proveden. Zaključuje se da procjenu neizvjesnosti treba preispitivati tijekom cijelog poreznog spora, jer promjena procjene može zahtijevati i promjenu računovodstvenog tretmana.

Računovodstvo proizvodnje treba osigurati informacije o cijeni koštanja pojedinačnog proizvoda i ukupnim troškovima proizvodnje, kretanju i stanju zaliha te financijskom rezultatu prodanih proizvoda, a postupci i metodologija obračuna troškova ovise o tehničko-tehnološkim i organizacijskim obilježjima proizvodnje. Autor za računovodstvene potrebe razlikuje proizvodnju po narudžbi ili radnom nalogu, karakterističnu za građevinarstvo, brodogradnju i uslužne djelatnosti, te procesnu proizvodnju koja se odvija kontinuirano, kao u prehrambenoj industriji ili proizvodnji papira, tekstila i stakla. Dva sustava obračuna tablično se uspoređuju prema nositelju troškova, kontrolnom dokumentu, izvještajnom razdoblju i načinu mjerenja outputa. Središnji dio članka opsežan je primjer procesnog obračuna troškova u društvu s dva proizvodna pogona – od evidentiranja troškova po mjestima troškova i raspodjele troškova pomoćnog mjesta troškova „Radionica“, preko kalkulacije općih troškova pogona i obračuna troškova srodnih proizvoda metodom ekvivalentnih brojeva, do knjiženja na kontu 110 – Proizvodnja u tijeku.

Financijski izvještaji osnovni su izvor informacija o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja i novčanim tokovima poslovnog subjekta, a njihova analiza menadžmentu, investitorima, kreditorima i drugim korisnicima omogućuje pravodobno donošenje poslovnih odluka. Članak prikazuje razvoj i značaj financijskog izvještavanja, ciljeve i korisnike financijskih izvještaja te temeljne izvještaje prema međunarodnim računovodstvenim standardima – bilancu stanja, bilancu uspjeha, izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o promjenama kapitala i bilješke. Objašnjavaju se faze i metode analize – horizontalna, vertikalna i analiza pomoću financijskih pokazatelja – uz napomenu da podatke treba promatrati u razdoblju od najmanje tri do pet godina kako bi se neutralizirali kratkoročni i sezonski utjecaji. Autorica zaključuje da najvažnije mjesto u analizi pripada financijskim pokazateljima: pokazatelji likvidnosti i zaduženosti mjere sigurnost poslovanja, pokazatelji ekonomičnosti i profitabilnosti njegovu uspješnost, a pokazatelji aktivnosti obje dimenzije.

Porezna osnovica u pravilu je iznos iskazan na računu isporučitelja bez PDV-a, ali članak 20. Zakona o PDV-u za pojedine transakcije propisuje posebna pravila. Autor ih analizira kroz praktične primjere s računima, evidencijama u KIF-u i KUF-u te PDV prijavom. Obrađuju se razmjena dobara i usluga (kompenzacijski aranžmani), kod koje svaka strana obavlja zasebnu oporezivu isporuku, te uporaba dobara i usluga u neposlovne i osobne svrhe, kada je osnovica nabavna cijena dobara, odnosno najmanje ukupni troškovi pruženih usluga. Posebna pozornost posvećena je poreznom tretmanu subvencija, uz razgraničenje subvencija izravno vezanih uz cijenu, koje ulaze u osnovicu, od općih potpora poslovanju, kao i prometu između povezanih osoba, kod kojeg se primjenjuju tržišne vrijednosti i troškovna načela. Tumačenje složenih odredbi potkrijepljeno je ključnim presudama Suda EU, a zaključuje se da dosljedno vođenje evidencija, izdavanje internih računa i oslanjanje na sudsku praksu osiguravaju pravnu sigurnost i točnost obračuna PDV-a.

Oslobađanje od plaćanja uvoznih davanja propisano je člankom 207. Zakona o carinskoj politici u BiH, a uvjeti i postupak njegova ostvarivanja Odlukom o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih pristojbi. Članak obrađuje dvije povlastice koje se u carinskoj praksi primjenjuju svakodnevno. Kod osobne prtljage putnika objašnjavaju se vrijednosno ograničenje od 600,00 KM po putniku i danu za robu nekomercijalnog karaktera, količinska ograničenja za duhanske proizvode, alkohol, vino i pivo, koja ne vrijede za putnike mlađe od 17 godina, te mogućnost zbrajanja iznosa za članove iste obitelji. Kod poštanskog prometa prikazani su uvjeti oslobađanja za pošiljke zanemarive vrijednosti do 300,00 KM i besplatne pošiljke nekomercijalnog karaktera koje fizička osoba prima iz inozemstva, uz napomenu da se oslobađanje ne odobrava za plaćenu robu, kao i pravila o poštanskim pošiljkama koje ne podliježu carinskom pregledu.

Članak predstavlja pravni okvir zaštite osobnih podataka u Europskoj uniji, s naglaskom na Opću uredbu o zaštiti osobnih podataka (GDPR) i članak 8. Povelje o osnovnim pravima EU, uz osvrt na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima i Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Za BiH se prikazuje novi Zakon o zaštiti osobnih podataka („Službeni glasnik BiH“, broj 12/25), koji pravni okvir u velikoj mjeri usklađuje s GDPR-om: obveza obavještavanja Agencije za zaštitu osobnih podataka o povredi podataka najkasnije u roku od 72 sata, vođenje evidencije aktivnosti obrade, imenovanje službenika za zaštitu osobnih podataka te znatno strože novčane kazne – za organizacije do 40.000.000 KM ili do 4 % ukupnog godišnjeg svjetskog prometa. Analizirani su i najznačajniji slučajevi sudske prakse: presude Suda EU Schrems i Google Spain, presuda Europskog suda za ljudska prava Big Brother Watch te primjer iz prakse Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH o videonadzoru u poslovnim prostorijama. U zaključku autor upozorava na otvorena pitanja u primjeni Uredbe, poput ograničavanja objave imena u sudskim presudama i gubitka sljedivosti pojedinačnih transakcija.

Poslodavac može zaposleniku dati otkaz zbog objava na društvenim mrežama ako one predstavljaju težu povredu radne obveze ili štete ugledu tvrtke – primjerice kod govora mržnje i diskriminacije, odavanja poslovnih tajni i povjerljivih informacija ili zlonamjernog vrijeđanja poslodavca i kolega. Autor ističe da sloboda govora ne znači pravo na širenje neistina i uvredljivih komentara, a ovisno o težini povrede može se izreći upozorenje, redoviti ili izvanredni otkaz. Prikazana je američka praksa, u kojoj su zaposleni zaštićeni kada raspravljaju o uvjetima rada koji pogađaju više radnika, te stanje u BiH, gdje je od 2021. do 2025. godine najmanje 203 osobe prekršajno kažnjeno zbog objava na društvenim mrežama i portalima u četiri županije i Općini Kakanj. Naglašava se da u sporu o dopuštenosti otkaza teret dokazivanja snosi poslodavac, a na primjerima iz sudske prakse objašnjava se što se smatra osobito teškom povredom obveze iz radnog odnosa. Zaključuje se da zaposleni stavove trebaju iznositi u osobno ime, bez vrijeđanja i otkrivanja povjerljivih informacija, ali da svaki konkretan slučaj treba pažljivo razmotriti.

Ernevaza Hrustanović, dipl. iur. PITANJA I ODGOVORI IZ RADNOG ODNOSA

VI STE PITALI – FIRCON ODGOVARA

Službene novine FBiH

Službeni glasnik BiH

Robna razmjena s inozemstvom BiH

Vanjska trgovina

Turizam

Industrijska proizvodnja

Cijene

Zaposlenost i nezaposlenost

Plaće

Mirovine

Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza

Osobni odbici prema članku 24. Zakona o porezu na dohodak

Naknade za službena putovanja za proračunske korisnike u FBiH

Stope i osnovice poreza na dohodak i doprinosa

Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda

Šifre općina

Prosječne plaće uposlenih

Indeks cijena u 2026. godini

Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda

Zatezne kamate na dužničko-vjerovničke odnose u FBiH i na javne prihode BiH i FBiH

Dnevne konformne kamate na zateznu kamatu za stopu od 10%

Nazivi i vrste javnih prihoda BiH i u FBiH

Međunarodni ugovori/sporazumi/konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i socijalnom osiguranju